Prema anketi koju je za dnevnik Bild proveo institut INSA, 52 posto ispitanih ne smatra da se rad isplati, 40 posto misli suprotno, a osam posto je odbilo odgovoriti na pitanje. U ponedjeljak je pozornost javnosti privukla vijest o tome da je skladištar iz Bad Oeynhausena na zapadu Njemačke dao otkaz nakon što je saznao za najnovije povećanje naknade za nezaposlene.
Ta se pomoć po najnovijoj odluci vlade od 1. siječnja 2024. godine povećava za 61 euro te će za samca iznositi 563 eura mjesečno. Tomu treba pridodati i to da država za primatelje pomoći preuzima sve troškove stanovanja i zdravstveno osiguranje.
Skladištar koji je dao otkaz tvrdi da uz malo "rada na crno" i državnu pomoć mjesečno može zaraditi više nego na poslu.
Dnevnik Bild je izračunao da zaposleni koji radi za minimalnu satnicu (trenutno 13,90€) zaradi oko 2000 eura bruto te da mu nakon odbitaka za porez, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te nakon što plati stanarinu s režijama ostane oko 600 eura, neznatno više od naknade za nezaposlene.
Najviše onih koji smatraju da se odlazak na posao više ne isplati su birači desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). Da se rad isplati smatraju birači stranaka vladajuće koalicije, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Zelenih i Liberalno-demokratske stranke (FDP).
Ministar financija Christian Lindner je prošlog tjedna rekao da povlastice ne bi smjele djelovati obeshrabrujuće na one koji žele raditi. "Najbolji način da se izađe iz siromaštva je biti zaposlen", rekao je Lindner.
Predsjednik najveće oporbene stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz je izjavio kako oni koji odlaze na posao na kraju mjeseca moraju imati više u džepu nego oni koji primaju državnu potporu.