Za dva tjedna ponovno izlazimo na birališta, na izbore za Europski parlament. Istraživanja pokazuju da će desnica narasti.
Na svakih 10 glasova, tri ili više moglo bi otići upravo strankama desne ili čak radikalno desne orijentacije.
Bliže se europski izbori, prvi nakon Brexita, odnosno nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Više od 400 milijuna Europljana iz 27 zemalja birat će 720 zastupnika u Europskom parlamentu.
Do sada su u Europskom parlamentu većinu činile tri političke grupacije – najbrojniji demokršćanski Pučani, među kojima je i naš HDZ, Socijaldemokrati, u kojima je hrvatski SDP, te Liberali. Lijevo od njih su Zeleni i Ljevica. Desno su grupacije Europski konzervativci i reformisti, te još radikalnija Identitet i demokracija.
Ovom desnom političkom spektru na izborima se predviđa značajan rast, najviše nauštrb Liberala i Zelenih. Gubitak mandata predviđa se i demokršćanima, te socijaldemokratima.
"Projicirani dobar uspjeh, koji je za sada još uvijek samo projekcija tih dvaju grupacija, je razlog za zabrinutost svih ostalih skupina. Hoće li se to zaista desiti je pod upitnikom. Zašto, zato što i same te konzervativne skupine, odnosno radikalna desnica između sebe imaju dosta nesuglasica i prilično su različite“, rekla je Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti.
Stranke desnice čime, s jedne strane euroskeptični Europski konzervativci i reformisti, na čelu s Braćom Italije, strankom talijanske premijerke Giorgia Meloni. Među konzervativcima je i poljska stranka Pravo i Pravda, španjolski VOX i Švedski Demokrati.
S druge strane je još radikalniji Identitet i demokracija. Predvodi ih stranka Marin Le Pen, Nacionalno okupljanje. Uz nju je nizozemska Stranka za slobodu Gerta Vildersa, talijanska Liga Matea Salvinija. Do prije tri dana bila je i Alternativa za Njemačku. AFD je isključen nakon što je čelnik stranke izjavio da nisu svi SS-ovci kriminalci.
Jednoj ili drugoj grupaciji nakon izbora bi se mogao priključiti mađarski Fides, stranka Viktora Orbana, koja je 2021. godine isključena iz Europske pučke stranke zbog antieuropskih politika.
"Razloga za strah ima zato što su neke od tih opcija zaista vrlo radikalne i u izravnoj suprotnosti s vrijednostima liberalne demokracije i s onim što mi znamo kao europske vrijednosti, zapravo sa civilizacijskim dosezima suvremenih demokracija. U tom smislu razloga za zabrinutost ima, i treba jačanje tih opcija uzeti jako ozbiljno u smislu posljedica, ali i u smislu uzroka“, rekla je Grbeša Zanzerović.
Brojne europske članice bore se s inflacijom, osiromašenjem građana, problemima s migrantima. Upravo na tim pitanjima populistička desnica skuplja političke bodove. U osam članica desničarske i radikalno desne stranke su ili na vlasti ili su dio vladajućih koalicija.
Među njima je i Hrvatska. Domovinski pokret već je najavio da bi se mogao priključiti grupaciji identitet i demokracija. U još sedam članica Europske unije desnica vodi u predizbornim anketama.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.