Švicarski parlament se usprotivio Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) u slučaju klimatskih promjena, što je potez koji bi mogao potaknuti druge da se odupru utjecaju međunarodnih sudova.
Donji dom parlamenta, sa 111 glasova za i 72 protiv, glasao je ovoga tjedna za odbacivanje presude ESLJP-a kojom se nalaže Švicarskoj da učini više u borbi protiv globalnog zatopljenja. Zaključeno je da nema razloga za poduzimanje daljnjih radnji jer je Švicarska, koja se zagrijava dvostruko više od globalne stope, već učinila dovoljno.
Ismijavanje umjesto poštivanja
Tijekom rasprave zastupnici su osudili miješanje Suda u švicarsku demokraciju, a jedan je presudu u Strasbourgu nazvao pogrešnom dok je, kako piše Euroactiv, jedan od članova parlamenta iz desničarske Švicarske narodne stranke, najveće stranke u parlamentu, Michael Graber, ismijavao žene koje su pokrenule slučaj kazavši da je razlog za to bio "jer je njima malo prevruće ljeti".
Bila je to referenca na njihov argument da ih vladina neadekvatna klimatska politika dovodi u opasnost od smrti tijekom toplinskih valova.
Članice Švicarskog klimatskog udruženja starijih žena, koje su dobile povijesnu presudu o klimatskim promjenama na Europskom sudu za ljudska prava, kažu da se osjećaju šokirano i izdano odlukom svog parlamenta da ne ispoštuje presudu.
Sud je travnju presudio u korist udruge koje okuplja više od 2000 žena i prvi put naveo da je nedovoljna neaktivnost vlade u borbi protiv emisija stakleničkih plinova kršenje ljudskih prava. Na to se gledalo kao na povijesnu odluku, ne samo u Europi nego i u cijelom svijetu. Međutim, od početka je postojao otpor unutar Švicarske.
Stvarno je sramotno ovo što se upravo dogodilo, rekla je jedna od članice udruge Stefanie Brander (68) za Reuters nakon glasanja u parlamentu ne skrivajući bijes: ''To je uvreda i nepoštivanje naših prava koja je potvrdio i međunarodni sud.''
“Za mene je crvena linija prijeđena. To je sramota za parlament”, poručio je Raphael Mahaim, odvjetnik ženske skupine i zastupnik Zelenih dok su ispred zgrade parlamenta prosvjednici nosili transparente na kojima je pisalo:"Izdani", "šokirani" i "Uzbunjeni".
Izdaja
Iako nema obveze za švicarsku saveznu vladu, glasanje je izazvala ozbiljnu zabrinutost, tim više jer i ministar okoliša, jedan od njegovih članova, također umanjuje sudsku odluku.
Rosmarie Wydler-Wälti, supredsjednica Švicarskog klimatskog udruženja starijih žena, govori o izdaji. Trećina članstva udruge starija je od 75 godina, a jedna osoba je premnula otkako je podnesen zahtjev.
"Takav istup nije dostojan ustavne države. To je pokušaj da se nastavi sprječavati zaštita klime koju zahtijevaju ljudska prava, i to iz političkih razloga, umjesto da se prizna da su klimatske promjene znanstvena stvarnost koja utječe na sve“, kazala je za Euronews Wydler-Wälti.
“Od početka smo znali da će desničari napadati Sud, ali nismo očekivali da će se cijela srednja struja - demokršćani i također liberali - pridružiti tom napadu. Za mene je bilo prilično šokantno vidjeti što su učinili“, kazao je Georg Klingler, borac za klimatske promjene u Greenpeaceu u Švicarskoj koji je podržao tužbu.
Protivljenje presudi gotovo je potpuno političko, upozorava Corina Heri sa Sveučilišta u Zürichu: "Radi se uglavnom o signalizaciji, ali mislim da je signal koji se šalje stvarno opasan. Ovakav stav, posebno iz država za koje se općenito smatra da poštuju ljudska prava, šalje signal drugim državama da možete birati kojim se presudama želite povinovati."
Bez ambicije
Alpska klima posebno je osjetljiva na globalno zatopljenje, a studije pokazuju da bi njihovi ledenjaci, koji su ključni za opskrbu vodom u Europi, a pokazuju ekstremne gubitke volumena posljednjih godina, mogli nestati do kraja stoljeća ako temperature nastave rasti.
Švicarska trenutno nije na putu da postigne svoje ciljeve iz Pariškog klimatskog sporazuma koji nastoji ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina. Ankete pokazuju da su mnogi Švicarci zabrinuti zbog toga, ali većina birača odbija odluku ESLJP-a i smatra da Švicarska već čini dovoljno za zaštitu okoliša.
Još 2021. godine glasali su protiv usvajanja Zakona o CO2, podsjeća Hina. Prema trenutnim politikama, Climate Action Tracker predviđa da će Švicarska propustiti čak i svoj neambiciozni cilj smanjenja stakleničkih plinova u iznosu od 30 posto do sredine stoljeća.
"Švicarske klimatske politike i djelovanje do 2030. trebaju značajna poboljšanja kako bi bile u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 1,5 Celzijeva stupnja. Njihova trenutna klimatska ocjena je nedovoljan. Kada bi sve zemlje slijedile pristup Švicarske, zagrijavanje bi doseglo od dva do tri stupnja", upozoravaju istraživači Climate Action Trackera.
Zabrinjavajući presedan
Ako vlada odbije provesti presudu, to bi moglo postaviti zabrinjavajući presedan, upozoravaju pravni stručnjaci, a bio bi to također i dokaz političkog otpora međunarodnoj klimatskoj akciji, posebno nakon za desnicu dobrih rezultata na izborima za Europski parlament.
Odluke Europskog suda za ljudska prava su obvezujuće za države članice, a otpor prihvaćanju obvezujuće pravne prirode presude riskira potkopavanje autoriteta Suda.
Nijedna država članica dosad nije odbila provesti presudu. U iznimnim slučajevima Odbor ministara može vratiti slučajeve Sudu. "Ovaj je postupak pokrenut samo dvaput, kao rezultat značajnih i dugotrajnih problema u procesu provedbe'', kazao je glasnogovornik Vijeća Europe Andrew Cutting.
“Napad na ovaj kamen temeljac pokušaj je temeljnog potkopavanja legitimiteta i opsega djelovanja Suda te pokušaj slabljenja zaštite ljudskih prava diljem Europe”, kazala je odvjetnica ženske skupine Cordelia Bähr i upozorila: "Ako postane norma ignorirati nepoželjne sudske odluke i klasificirati ih kao političke, suočit ćemo se ne samo s problemom u vezi s klimatskim parnicama, već i s dubokom demokratskom krizom i krizom vladavine prava."