Rastući troškovi hrane, gospodarska stagnacija i sve lošiji životni standard mogli bi birače gurnuti u ruke krajnje desnice na europskim izborima kasnije ove godine, što bi moglo dodatno uzdrmati političku agendu u Bruxellesu, piše AFP.
Građani EU-a suočeni su s višestrukim krizama.
Dok se gospodarstvo Europske unije oporavljalo od pandemije koronavirusa, Moskva je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine te prisilila Europu da traži nove izvore energije.
Cijene plina i električne energije porasle su, što je nanijelo štetu kućanstvima i tvrtkama.
U jeku rasta životnih troškova, europska krajnja desnica je napredovala. Giorgia Meloni pobijedila je na izborima u Italiji 2022., a Geert Wilders u Nizozemskoj prošle godine.
"Postoji korelacija između porasta populističkih snaga te ekonomske i financijske krize", rekao je Thierry Chopin, politolog na Institutu Jacques Delors.
"Radikalna desnica danas znatno iskorištava osjećaj osiromašenja i vrlo snažan pesimizam među biračima", rekao je Chopin.
Inflacija ipak pada, što europskim političarima daje nadu da će se gospodarstvo EU-a poboljšati nakon više od godinu dana bez rasta.
No poboljšanja će početi biti vidljiva tek nakon ljeta, a ne za vrijeme izbora koji će se održati u cijelom EU-u za Europski parlament od 6. do 9. lipnja.
Gotovo tri od četiri stanovnika EU-a vjeruju da će njihov životni standard pasti ove godine, dok gotovo svaki drugi kaže da se već pogoršao, pokazuje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta objavljeno u prosincu.
Oko 37 posto sudionika reklo je da ima poteškoća s plaćanjem računa.
Zatvaranje tvornica sve je češće u automobilskoj industriji, posebno u Njemačkoj.
Između studenog i siječnja proizvođač autodijelova Bosch rekao je da ukida 2700 radnih mjesta, dok je ZF zatvorio pogon koji zapošljava 700 ljudi, a Continental je rekao da će ukinuti tisuće administrativnih poslova.
"Njemačka industrija pod jakim je utjecajem visokih cijena energije i pati od električne tranzicije u automobilskoj industriji. Trenutačno ne vidimo zaokret u knjigama narudžbi", rekla je Charlotte de Montpellier, ekonomistica ING banke.
Slabija Njemačka
Njemačka je u recesiji od prošle godine, a to utječe na cijelu Europu.
Potrošnja je i dalje slaba zbog visokih cijena.
Rekordno visoke kamatne stope Europske središnje banke za obuzdavanje inflacije štete ulaganjima i uzrokuju posrnuće tržišta nekretnina.
U međuvremenu međunarodna trgovina, opterećena usporavanjem Kine, ne može kompenzirati slabu domaću potražnju.
"Gospodarstvo eurozone stagniralo je u (četvrtom tromjesečju), a mislimo da će stagnirati i u prvoj polovici ove godine jer se učinci prošlog monetarnog stezanja nastavljaju osjećati, a fiskalna politika postaje sve restriktivnija", rekao je Jack Allen-Reynolds iz Capital Economicsa.
Države članice EU-a također su ograničene pravilima EU-a o javnoj potrošnji.
Francuska je ponovno uvela porez na električnu energiju u veljači, što je prouzročilo povećanje od gotovo 10 posto.
"Mjere štednje mogu pogurati ogroman broj naših građana u ruke krajnje desnice jer se osjećaju napuštenima", upozorio je zastupnik u Europskom parlamentu Philippe Lamberts.
Pritisak krajnje desnice na politike
Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast stranaka krajnje desnice koje pripadaju skupini Identitet i demokracija (ID). Ta grupacija uključuje francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemačku stranku AfD, belgijski (flamanski) Vlaams Belang i austrijski FPO.
ID bi mogao postati treći klub po broju zastupnika u Europskom parlamentu i preteći liberalni klub Obnovimo Europu koji ima sličnu snagu kao druga radikalno desna skupina koja raste - Europski konzervativci i reformisti (ECR).
U ECR-u su stranka Giorgie Meloni, poljski PiS, španjolski Vox itd.
"Velika koalicija" koja okuplja pučane, socijaldemokrate i Obnovimo Europu "trebala bi ostati većina u Europskom parlamentu, ali će nedvojbeno biti oslabljena", rekao je Chopin.
Prema studiji think-tanka European Council on Foreign Relations ta bi koalicija ove godine mogla osvojiti 54 posto mjesta u Europskom parlamentu, što je pad u odnosu na trenutačnih 60 posto.
Krajnja desnica već vrši pritisak na institucije EU-a, primjerice podupiranjem bunta poljoprivrednika u posljednjih nekoliko tjedana.
Ako iz izbora u lipnju iziđe jača, krajnja desnica vjerojatno će tražiti strožu migracijsku politiku i još više otežati usvajanje zakona u određenim područjima, poput zaštite okoliša.
Krajnja desnica također bi pokušala blokirati veću integraciju EU-a.