Po enciklopedijskoj definiciji, logistika je umijeće računanja. Jednostavnije rečeno, ona je djelatnost svladavanja prostora i vremena uz najmanje troškove.
"Logistika su svi procesi, sve ono što se događa i koja osigurava da nekakav proizvod, od same ideje, dođe do krajnjeg potrošača", Robert Vrbanić, vlasnik tvrtke koja se bavi logistikom.
No, što kada se u tom lancu nešto prekine ili blokira, poput recimo najvažnijeg tankerskog plovnog puta za opskrbu Europe naftom, Sueskog kanala?
"To je više pobudilo zanimanje javnosti jer u startu pokazalo koliko smo osjetljivi. Jedan brod se malo pomakne i zakrčili smo kompletan transport i prijevoz roba. Međutim, to je samo jedan u nizu događaja koji utječe na tržište i koji posljedično će utjecati na Hrvatsku. Možda ne odmah, ali kroz nekoliko mjeseci jer zbog ovakvog događaja rastu cijene prijevoza roba", rekao je Vrbanić.
Brodari koriste ovakve situacije za dodatno dizanje cijena koje su već trostruko narasle, naglašava Vrbanić. Procijenjena vrijednost dnevnog troška svjetske trgovine zbog spomenute blokade iznosi 10 milijardi dolara.
"Troškove će snositi krajnji potrošač. U principu, tvrtke koje su naručile prijevoz nemaju police osiguranja koje ih štite od toga, a brodari imaju za takve situacije police osiguranja. Problem je kada kasni repromaterijal za proizvodnju, nekakva sirovina, jer vi tada zaustavljate proizvodnju", rekao je Vrbanić.
Svaki manji zastoj uzrokuje poremećaj
Na malim tržištima, kao što je Hrvatsko, to može izazvati dodatne troškove koje već svi ionako imaju zbog pandemije.
"To je cijela priča nezgodna što se tiče logistike. Logistika vam je danas namještena kao švicarski sat. Ona je podešena prema potrošaču da čovjek čim prije dobije željeni proizvod, da je roba na pravom mjestu u pravo vrijeme", objasnio je Vrabnić.
Zato svaki, pa čak i najmanji zastoj, uzrokuje poremećaj, bez obzira o kakvoj se uvoznoj robi radi.
"Najviše se uvozi taj tzv. neprehrambeni asortiman. Na prvome mjestu je tekstil, ali i on već pada u odnosu na prijašnje godine. Traže se alternativna tržišta za proizvodnju kao što je, primjerice, Turska. Na drugom, trećem mjestu je definitivno tehnika", rekao je Vrbanić.
Bez obzira na to što smo malo tržište i što ne predstavljamo ozbiljnijeg igrača u vanjsko-trgovinskim odnosima, zastoj na Sueskom kanalu koji nam se čini daleko može biti razlog zašto će nam kasniti naručena cvjetna haljinica iz proljetne kolekcije ili komad materijala za prekriti terasu.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!