Iako još uvijek jedemo hranu druge kvalitete u odnosu na naše susjede iz EU, to nije jedini zdravstveni problem. U vrhu smo po oboljelima od raka i srčanih bolesti, a jedemo puno manje ribe u odnosu na druge mediteranske države , te unosimo prevelike količine soli i šećera. Upravo zato EU uvodi strategiju koja će pomoći kupcima pri odabiru zdrave hrane.

Galerija


Nedovoljan broj informacija na ambalažama, kupovanje hrane na akcijama ili s dugim rokom trajanja, ali i neunošenje sezonske hrane kao i smanjena tjelesna aktivnost razlog su zbog kojega hrvati imaju mnogo zdravstvenih problema. Od konstantnog rasta broja oboljelih od tumora, pa sve do srčanih problema. Upravo zato Europska unija planira uvesti strategiju "Od polja do stola” na prednjoj strani pakiranja hrane i pića koja bi trebala potrošačima koji žele jesti domaću izvornu hranu dati sigurnost.

Vezani članci Malen interes učenika za strukovne škole - 3 Imamo sve manje obrtnika, a situacija bi mogla biti još gora: "Pokušajte dobiti nekog majstora pa ćete vidjeti koliko ih ima" Traži se zabrana prodaje energetskih pića maloljetnicima - 6 Hoće li se zabraniti prodaja energetskih pića maloljetnicima? Istraživanje otkriva: Mlađi od 12 godina kažu da ih piju jer im fali energije

Čak 64 % posto građana hranu kupuje u supermarketima, a ne na tržnicama od provjerenih proizvođača. Unatoč tome sol je namirnica koju i dalje u prevelikoj količini unosimo u organizam, a od nas su gore samo dvije države u EU. Unosimo između 9 i 12 grama dnevno, a preporučuje se 4 do 5.

"Pet grama je jedna žličica ukupno koliko bi bila preporuka za jedan dan, ali ne govorimo samo o dodatnoj soli. Govorimo o soli koja je prirodno prisutna najčešće u industrijskim proizvodima, a zapravo industrijski proizvodi čine 75 % unosa soli prosječne osobe. Dosoljavanje nije toliki problem koliko odabir industrijski procesiranih proizvoda koji su vrlo bogati solju“, objašnjava Darija Vranešić Bender iz Hrvatskog društva nutricionista.

Lažne deklaracije i skupe cijene odvraćaju kupce

Dosta hrvatskih proizvoda mami potrošače s oznakama "domaći proizvod”, no iako proizvod jest proizveden u Hrvatskoj, njegovi sastojci nisu, a to je prikazano tek na stražnjoj strani ambalaže gdje piše zemlja podrijetla. Ono što će potrošačima svakako pomoći jest i nedavno uvođenje jamstvenog žiga "Živjeti zdravo” koji se dodijelio 281 proizvodu koji su analizirani u HZJZ, a zdravstveno su ispravni.

"Mi smo podijelili sve naše proizvode u devet kategorija. Unutar svake od tih kategorija gledamo naravno samo za zdravstveno ispravne namirnice, a to su sve one koje dolaze na policu. Gledamo razinu soli, šećera, masnih, izbalansirane proteine i da ima nešto više vlakana.

Ukoliko proizvod zadovolji te najviše kriterije, za očekivati je da do deset posto može zadovoljiti u pojedinoj kategoriji te kriterije, može na tri godine dobiti jamstveni žig Živjeti zdravo“, objašnjava Sanja Musić Milanović iz Službe za pomicanje zdravlja.

Naši su muškarci najdeblji u Europi

Građani Hrvatske i dalje ne kupuju bio proizvode jer ih smatraju preskupima. Drugi je problem što ne vjeruju deklaracijama. Odabir brze ili nezdrave hrane utječe i na naše zdravlje i tjelesnu težinu. Tako su hrvati dobili i titule kojima se ne ponosimo.

"57,4 posto odrasle populacije u Hrvatskoj ima previše kilograma. Naši muškarci su prvaci Europe, držimo čvrsto prvo mjesto. Čak 67,6 posto odraslih muškaraca u Hrvatskoj ima previše kilograma. 35 posto djece nam ima previše kilograma. Mislim da se trebamo koncentrirati na to da nam prehrana bude umjerena, uravnotežena i sezonska“, zaključila je Musić Milanović.

Kako bi što odgovornije pristupila ovom zdravstvenom problema, ali i uvela reda na prehrambenom tržištu, Europska komisija će 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja za cijelo europsko tržište, u svrhu boljeg informiranja građana i borbe protiv sve većeg problema pretilosti, te povezanih bolesti.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!