Kako bi zaustavila nezaposlenost Vlada je je od prošle godine uvela mjere za očuvanje radnih mjesta koje su uvelike pomogle svim sektorima poslovanja u Hrvatskoj. Koliko je do sada isplaćeno pomoći, koja županija i koji sektori su najviše koristili mjere?

Galerija


Nezaposlenost, gubici i neizvjesnost - tako bi mogli opisati godinu pandemije za sve koji su svoje poslovanje morali prekinuti. Kako bi se očuvalo što više radnih mjesta Hrvatska je od početka pandemije pa do danas isplatila gotovo devet milijardi kuna.

Vezani članci Zvonimir Šostar - 1 Šostar procijenio koliko će biti umrlih od korone do Božića: ''Bojim se...'' Testiranje na koronavirus, ilustracija - 1 Danas 1812 novih slučajeva: U Zagrebu više od 400 novooboljelih, provjerite stanje u vašoj županiji

"Taj dio odnosi se za očuvanje radnih mjesta, isplaćujemo isto tako za mjeru skraćivanja radnog vremena, isplaćujemo i za doprinose za drugi stup, a u posljednje vrijeme isplaćujemo i za takozvane fiksne troškove za pogođene djelatnosti", kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom dobilo je 11 tisuća poslodavaca čime je očuvano 700 tisuća radnih mjesta, a najviše ih je isplaćeno na području Grada Zagreba.

"Možemo reći da je, naravno, Grad Zagreb zbog svoje veličine povukao negdje oko 2,5 milijardi kuna smo isplatili, za Zagrebačku županiju 500 milijuna kuna, onda je Splitsko-dalmatinska županija negdje oko milijardu kuna ili recimo Istarska županija negdje oko 750 milijuna kuna", dodao je Lončar.

Ciljana skupina - poduzetnici kojima je onemogućeno obavljanje djelatnosti

Ciljana skupina poslodavaca koji mogu koristiti potpore su mikropoduzetnici i poslodavci kojima je onemogućeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti. Ostvarivanjem potpore, osigurala su se sredstva za isplatu plaća radnicima čime su očuvana radna mjesta.

"Kada promatramo početak kretanja pandemije od 16. ožujka 2020. do danas, vidimo da je porast nezaposlenosti negdje na razini od 24 tisuće osoba. U posljednje vrijeme, naravno, bilježimo i sad nekakav blagi pad nezaposlenosti", objasnio je Lončar.

Caterinzi u "tihom lockdownu"

Kafići, restorani, slastičarne i catering samo su neke od djelatnosti koje su pod najvećim ograničenjima rada. Gotovo tisuću objekata je zatvorilo, a 42 posto ih je u blokadi.

"Mi kao tvrtke koje se bave tipa caterinzima zapravo smo u tihom lockdownu, neformalno punu godinu dana zbog zabrane okupljanja većeg broja ljudi. Danas, kada imamo situaciju da mogu raditi terase, opet velik broj restorana, malih kafića ne može još uvijek raditi. Sada ne govorim samo zbog temperature koja je vani - pa nikome nije ugodno sjediti, ali mnogi od njih nemaju terase" rekla je Ana Lisak iz Udruženje ugostitelja Grada Zagreba.

Iz Udruženja ugostitelja Grada Zagreba ističu kako su mjere za očuvanje radnih mjesta i namirenje fiksnih troškova bile slamka spasa. No, apeliraju da se mjere potpora produže i da se već ove godine uvede porezno rasterećenje.

Pad prometa od 80 posto

"Tu je prije svega smanjenje PDV-a na četiri osnovna artikla, a to su napitci, to je vino, razna vina, voda i sokovi. Evo, to je ono kad bi došlo na 13 posto našim caffe barovima, našim ugostiteljima, restoranima sljedeće godine bi bila itekako dobro došla mjera", navodi Lisak.

Ana Lisak na primjeru svoje tvrtke ističe da su tijekom 2020. godine u odnosu na 2019. godinu bilježili pad prometa od 80 posto.

"Da bismo uopće mogli razmišljati o opstanku o nekakvoj egzistenciji bez nekakvog smanjenja praga i financijski smo već sada iscrpljeni. Ako se ovaj prag ne spusti na nekih 20 posto, mislim da likvidnost tvrtki i za zaposlenike plaće neće biti moguće isplaćivati", upozorava Lisak.

Potpore uvelike pomažu, no svaki dan donosi novu neizvjesnost kako za ugostitelje tako i za sve zaposlene kojima je rad zabranjen ili ograničen.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!