Svijet danima upozorava zaraćene strane na Bliskom istoku da se pridržavaju ratnog prava. No niti jedna strana to ne čini. Najnoviju eskalaciju sukoba pokrenuo je užasan teror i pokolj civila u Izraelu upadom Hamasa na izraelski teritorij. Uslijedila je snažna izraelska odmazda.
Ženevska konvencija potpisana je prije više desetljeća i po njoj su dogovorena pravila koja bi trebala vrijediti u ratu. No nema tog sukoba u kojem se ona ne krši. Ukupno su četiri Sporazuma i dva Aneksa i njih bi se potpisnice trebale pridržavati.
Ženevska konvencija prvi je put usvojena 22. kolovoza 1864. godine i s godinama se mijenjala i nadopunjavala. Između ostaloga sadrži pravila vezana za prvu pomoć ranjenicima na bojištu, razmjenu zarobljenika, razlikovanje civila od vojske, prava izbjeglica u ratu...
Broj poginulih Palestinaca u izraelskim zračnim napadima na pojas Gaze popeo se u petak na najmanje 1417 ljudi. Među njima je 447 djece, priopćilo je u četvrtak poslijepodne ministarstvo zdravstva u Gazi. Najmanje 6268 ljudi je ozlijeđeno.
Izrael neprekidno bombardira gusto naseljenu i siromašnu palestinsku obalnu enklavu i zaustavio je ulazak hrane, goriva i lijekova, te stvorio strašne uvjete za civile u Gazi, kojom vladaju militanti islamističkog Hamasa.
Izraelski dužnosnici kažu da je 1200 ljudi ubijeno, a još 3000 ranjeno u Hamasovu napadu na zajednice i na glazbenom festivalu u blizini pojasa Gaze tijekom vikenda.
Hamas je poznat da koristi žene, djecu, odnosno civile kao zaštitu, no svijet upozorava da to ne bi trebalo biti opravdanje za bjesomučno ubijanje civila na palestinskoj strani koje provodi Izrael.
Što se tiče međunarodnog humanitarnog prava, glavna je odrednica da civili ne smiju biti meta. Nadalje, nalaže da se napad ne smije izvesti ako se "očekuje da će uzrokovati slučajne gubitke civilnog života, ozljede civila, štetu na civilnim objektima ili njihovu kombinaciju" koja bi bila pretjerana u odnosu na očekivane vojne dobitke, piše The Guardian.
Postoje mnoge druge odredbe, koje također zabranjuju uzimanje talaca, prekomjerno uništavanje i prisvajanje imovine i napade na bolnice. Druga odredba kaže da mora biti dopušten pristup humanitarnoj pomoći za civile u potrebi.
Međunarodno pravo navodi da država može pribjeći ratu kao odgovor na oružani napad. Međutim, korištenje tog prava na samoobranu i dalje podliježe međunarodnom humanitarnom pravu. Drugim riječima, zakonito vršenje samoobrane ne dopušta državi da pribjegne neograničenim sredstvima i podliježe jus in bello kako bi se patnja u oružanim sukobima svela na minimum.
Postoji i međunarodno kazneno pravo, koje je u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda i nacionalnih sudova. Međunarodni kazneni sud ima nadležnost nad pojedincima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid te, u ograničenoj mjeri, zločin agresije (vođenje nezakonitog rata). ICC ratne zločine opisuje kao "teška kršenja Ženevskih konvencija" kao i "druga ozbiljna kršenja zakona i običaja primjenjivih u međunarodnom oružanom sukobu". To uključuje kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući neke od gore navedenih odredbi.
Zločini protiv čovječnosti uključuju ubojstvo, istrebljenje i deportaciju ili prisilno premještanje stanovništva "kada su počinjeni kao dio široko rasprostranjenog ili sustavnog napada usmjerenog protiv bilo kojeg civilnog stanovništva, uz znanje o napadu".
Čini se da su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti najvjerojatniji zločini koje treba istražiti i optužiti u kontekstu trenutačnog sukoba.
Obje strane također su se suočile s optužbama za genocid, iako se radi o težem zločinu za procesuiranje, koji zabranjuje "djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina". Za razliku od ratnih zločina, zločini protiv čovječnosti i genocid ne moraju se povezivati s oružanim sukobom.
Izrael nije član ICC-a, ali Palestina mu se pridružila 2015., a zločini počinjeni na teritoriju Palestine (od bilo kojeg državljanina, uključujući i one koji nisu Palestinci) i od palestinskih državljana (unutar ili izvan njegova teritorija) mogu spadati u nadležnost ICC-a.
Godine 2021. ICC je otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima na palestinskim teritorijima koje su počinili i Izraelci i Palestinci, uključujući i tijekom rata u Gazi 2014. godine. Izrael se žestoko opirao istrazi.
To će postati sve veći problem u nadolazećim danima sukoba.
U utorak je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao: "Izrael ima pravo braniti se, ali to mora biti učinjeno u skladu s međunarodnim pravom i humanitarnim pravom."
Pravila su jedno, no praksa pokazuje sasvim drugo.