Europska unija je odlučila pojačati direktivu o zaštiti okoliša putem kaznenog prava pa ona sada uključuje odredbe koje izravno navode najteže slučajeve uništavanja ekosustava uključujući uništavanje staništa i nezakonitu sječu.
Iako operativni dio teksta ne uključuje riječ ekocid, EU je jasno primila na znanje tekst koji je Europski parlament predložio ranije ove godine za rješavanje zločina na razini ekocida, kao i sve veći broj prijedloga zakona o ekocidu koji su već predloženi i u postupku u Europi i diljem svijeta.
Parlament bi trebao službeno izglasati dogovoreni zakon na zasjedanju u veljači iduće godine, a očekuje se da će ga ubrzo nakon toga podržati i članice.
"Predugo su kriminalci profitirali zbog malenih kazni i slabe provedbe zakona", poručio je povjerenik EU-a za zaštitu okoliša, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
Pogledaj na Twitteru
U zatvor zbog ekocida
Nova pravila obuhvaćaju ažurirani popis djela povezanih s okolišem koja se kvalificiraju kao kaznena, na razini EU-a i povezanih sankcija, kako bi se osigurala učinkovitija provedba zakonodavstva EU-a o okolišu, navodi se na stranicama Europskog parlamenta.
Popis će, između ostalog, uključivati uvoz i korištenje žive i fluoriranih stakleničkih plinova, uvoz invazivnih vrsta, nezakonito iscrpljivanje vodnih resursa i onečišćenje koje uzrokuju brodovi. Pregovarači su se dogovorili i o strožim sankcijama za takozvana kvalificirana kaznena djela, tj. ona koja uzrokuju uništavanje ekosustava ili staništa unutar zaštićenog područja ili štetu kvaliteti zraka, tla ili vode, a to bi uključivalo kaznena djela usporediva s ekocidom s katastrofalnim rezultatima kao što su široko rasprostranjeno onečišćenje ili šumski požari velikih razmjera.
Pojedinci, uključujući predstavnike poduzeća, koji počine kazneno djelo protiv okoliša sa smrtnom posljedicom, mogu biti osuđeni na zatvorsku kaznu od 10 godina. Za kvalificirana djela predviđena je kazna od osam godina zatvora, dok bi za ostala kaznena djela, ovisno o čimbenicima kao što su trajanje, težina ili povratnost štete, kazna bi bila pet godina zatvora.
Prekršitelji se mogu suočiti i s drugim sankcijama, poput novčanih kazni i obvezom ponovnog uspostavljanja oštećenog okoliša ili naknade za prouzročenu štetu. Isto se može očekivati i za tvrtke, kao i druge poput oduzimanja licenci, zabrane pristupa javnom financiranju ili zatvaranja.
Osobama koje prijavljuju prekršaje bit će pružena potpora, a suci, tužitelji, policija i drugo pravosudno osoblje proći će specijaliziranu redovitu obuku te će države članice organizirati kampanje podizanja svijesti kako bi se smanjio kriminal protiv okoliša. Također mogu osnovati fond za potporu mjera prevencije i rješavanje posljedica prekršaja protiv okoliša.
U prekograničnim slučajevima, nacionalna tijela morat će surađivati međusobno i s drugim nadležnim tijelima, poput Eurojusta, Europola ili Ureda europskog javnog tužitelja. Države članice također će morati pripremiti nacionalne strategije za borbu protiv kriminala protiv okoliša i prikupljati povezane statističke podatke, dok će Europska komisija morati redovito ažurirati popis kaznenih djela.
Važni pregovori
Konačni tekst pojavio se prošloga tjedna nakon višemjesečnih pregovora ("trijaloga") između Europskog vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta koji su, između ostalog, razmatrali utvrđivanje "kvalificiranog djela" usmjerenog na sprječavanje i kažnjavanje najtežih djela protiv okoliša uključujući, kako preambula navodi, "slučajeve kompatibilne s ekocidom".
Predloženi tekst Europskog parlamenta uslijedio je nakon jednoglasnog glasovanja Povjerenstva za pravna pitanja u ožujku 2023., predlažući da "države članice osiguraju da se svako ponašanje koje uzrokuje ozbiljnu i rasprostranjenu ili dugotrajnu ili nepopravljivu štetu tretira kao kazneno djelo posebne težine i sankcionira kao takvo u skladu s pravnim sustavima država članica.''
Prethodno je nastavak na predloženu definiciju ekocida kao međunarodnog zločina koju je sastavio neovisni panel stručnjaka kojeg je okupila 2021 Stop Ecocide Fundacija. Riječ je o definiciji koja je izazvala brzo rastući interes vlada, pravnika, akademskih stručnjaka i medija diljem svijeta.
Konačni tekst iz EU-a usklađen je s duhom međunarodne definicije te je prvi put da je zakonodavni tekst na europskoj razini priznao masovno uništavanja prirode kao zločin sam po sebi.
Potreba javnosti za priznavanjem ekocida i zločina razine ekocida neupitan je i raste. Političari, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva javno podržavaju uključivanje ekocida u direktivu već više od godinu dana, uz pomoć online peticije koju su organizirali WeMoveEU i Avaaz i koja ima više od 616.000 potpisa.
Veliki pomak
''Oduševljeni smo rezultatom. Odobreni tekst je iznimno važan korak i velika pobjeda za prirodu, značajno ojačavajući zaštitu okoliša putem kaznenog prava u cijeloj Uniji. Ovo je vrlo značajno i za veliku pohvalu te možemo vidjeti iz rezultata snažno rastuće inicijative za uvođenjem zakona o ekocidu da europskim državama neće dugo trebati da se angažiraju oko istog u svojim zakonodavstvima. Doista, ne sumnjam da je, s ovakvim smjerom koji brzo raste, samo pitanje vremena kada će ekocid biti priznat u kaznenom pravu na svim razinama", smatra Jojo Mehta, suosnivačica i izvršna direktorica Stop Ecocide Fundacije.
Marie Toussaint, zastupnica u Europskom parlamentu, koja je imala središnju ulogu u pregovorima, istaknula je da ''tekst može biti razlog za nove vrste parnica u Europi jer se ovdje radi o pobjedi koja bi se trebala proširiti i izvan naših granica: "U europskom političkom kontekstu, ovaj je tekst točka podrške za sve one koji se bore za zaštitu okoliša na sudu i protiv nekažnjavanja tvrtki koje čine kriminalne aktivnosti i koje se prečesto oglušuju o zakone te rade na uništavanju ekološke demokracije u Europi."
"Kriminalna djela protiv okoliša šire se diljem svijeta te se smatraju jednako unosnim kao i trgovine drogom čime utječu na uništavanje životnih uvjeta na zemlji. Ovim tekstom Europska unija prihvaća jedan od najambicioznijih zakona na svijetu. Nastavit ćemo se boriti kako više nikada ne bismo mogli nauditi živim bićima u ime profita. Sada je bitno da države članice EU-a predlože amandman za uključivanje samostalnog zločina ekocida u Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda", dodala je.
''Jedan smo korak bliže zaustavljanju uništavanja našeg planeta. S ovim prijedlogom osigurali smo tekst koji utire put zaštiti prirode putem kaznenog zakona. Ovakav napredak je rezultat snage ljudi – nakon što je više od 600.000 ljudi diljem Europe zatražilo od EU-a da ekocid proglasi zločinom", naglasio je Giulio Carini, voditelj komunikacija u WeMove Europe.
Ove su godine prijedlozi zakona o ekocidu predloženi ili u postupku u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji i Španjolskoj. Stop Ecocide International vjeruje da je svaki novopredloženi zakon o ekocidu signal kreatorima politike EU-a da postoji istinski politički i kulturni apetit za pravnim djelovanjem usmjerenim na sprječavanje i kažnjavanje najtežih povreda prirode.