OBUZDAVANJE INFLACIJE

Europska središnja banka već u srpnju ukida monetarne poticaje i podiže ključne kamatne stope

Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da će u srpnju ugasiti poticaje gospodarstvu eurozone i podići ključne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, potaknutu poskupljenjem energenata i hrane, ali i drugih dobara i usluga.

Banka je na kraju ožujka ugasila krizni pandemijski program kupnje obveznica (PEPP), vrijedan 1,85 bilijuna eura, a redovni program (APP) trebao je biti ugašen ove jeseni, ali raspored je poremetio rat u Ukrajini.

Zato je ECB nakon današnje sjednice objavio da će program koji su uveli nakon dužničke krize kako bi poduprli gospodarstvo eurozone ugasiti 1. srpnja.

Inflacija u eurozoni dosegnula je u svibnju 8,1 posto, najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke 1997. godine, potaknuta poskupljenjem energenata i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.

Inflatorni pritisci u međuvremenu su pojačani i prošireni, pa sada snažno rastu cijene brojnih dobara i usluga, ističu u ECB-u, podigavši procjenu inflacije u ovoj godini s 5,1 na 6,8 posto.

Podignuta je i prognoza inflacije u idućoj godini, s 2,1 na 3,5 posto. U 2024. rast cijena trebao bi usporiti na 2,1 posto, što je za 0,2 postotna boda više no što je banka prognozirala u ožujku.

Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je danas najavio da će u srpnju podići ključne kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda. Trenutno ključna kamatna stopa iznosi nula posto, na kamatna stopa na depozite minus 0,5 posto.

U rujnu bi ih mogli ponovo podići, dodaju, možda i više od četvrtine postotnog boda, ako se srednjoročne prognoze inflacije ne poboljšaju.

Pročitajte i ovo UDAR INFLACIJE Ekonomistica za Dnevnik Nove TV otkriva što svako kućanstvo sada najviše treba pratiti te koja je roba najskuplja

Pročitajte i ovo financijska (ne)stabilnost Simbol jakog gospodarstva sada je na koljenima: Kako se građani nose s podivljalom inflacijom i što radi država?

Banka tako zaoštrava monetarnu politiku unatoč tome što očekuje slabiji rast gospodarstva zbog rata u Ukrajini.

"Neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu i dalje pritišće gospodarstvo u Europi i svijetu, izazivajući poremećaje u trgovini, nestašice sirovina i podižući, uz ostale faktore, cijene nafte i sirovina na visoke razine", tumače.

U ovoj godini ECB sada očekuje rast gospodarstva eurozone za 2,8 posto, snizivši prognozu iz ožujka za 0,9 postotnih bodova. Snizili su i prognozu za iduću godinu, s 2,8 na 2,1 posto, a istu stopu rasta očekuju i u 2024., potvrdivši prognozu s početka proljeća.