Gradovi, županije i općine ovih dana odlučuju kako će djeca ići na praznike u njihovim školama.
Zagrebačka županija blizu je odluke. Pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kaže da su najbliže donošenju odluke da se odluče za model koji predviđa praznike jesenske krajem studenog, dva dijela zimskih praznika u prosincu i veljači i na kraju proljetni odmor za vrijeme Uskrsa.
Promjene u trajanju školskih praznika
Uz taj model nude se još tri opcije. Prva obuhvaća 20 dana zimskih praznika u prosincu i 10 dana proljetnih u travnju. Druga je opcija sedam dana jesenskih praznika u listopadu i studenom, a 14 dana zimskih praznika u prosincu i devet dana proljetnih u travnju. Treća je opcija pet dana jesenskih praznika u listopadu i studenom, 20 dana zimskih praznika i četiri dana proljetnih u travnju.
Mišljenja roditelja su podijeljena, jedni se s novim promjenama slažu, a drugi negoduju.
"Ne mogu roditelji uzimati stalno godišnji. Uzmu ili za more ili za Božić", kaže Polona iz Dugog Sela.
Ravnatelj OŠ Stjepan Radić Jure Mišković kaže kako će ovo pridonijeti rasterećenju učenika.
"Dosad su praznici bili jako dugi. Dijete ode na praznike, vrati se s tih zimskih praznika koji su bili četiri tjedna. Jednostavno zaborave ono što su radili u školi. Vama treba još deset dana, znači dva tjedna da bi dijete normalno počelo funkcionirati i ušlo u nastavni plan i program", kaže Mišković.
Plan tko će kako na praznike osnivači još osmišljaju. Čekaju da škole kažu koja im je opcija najbolja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zasad se izjasnilo pet škola. I to sve različito.
U ministarstvu pak ne očekuju probleme.
"U slučaju da u jednom gradu ili županiji ima više osnivača školskih ustanova, nema zapreke da škole i osnivači odaberu isti kalendar ", odgovaraju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Udžbenici u digitalnom obliku
U istom roku, za mjesec dana, znat će se i iz čega će tko učiti. Novi su udžbenici gotovi, i to prvi put i u digitalnom obliku.
Iako je prvotni plan ministarstva bio da svaki učenik ima svoj tablet, od jeseni to ipak neće tako izgledati. Osnovna škola Milana Langa jedna je od eksperimentalnih u kojima je počela Škola za život. Učiteljice kažu da tablete koriste kao dodatak nastavi jer uz njih dio gradiva lakše uče.
"Smatram da djeca u ovoj dobi moraju umjereno koristiti tehnologiju jer je to za njihovo zdravlje najvažnije", kaže učiteljica u OŠ Milana Langa Zvjezdana Malović.
U eksperimentalnim školama sada svaki učenik ima svoj tablet. No od jeseni digitalizacija u razrednu nastavu ipak stiže u blažem obliku
U razrednoj nastavi potiče se razvoj grafomotorike, radni udžbenici, a što se tiče tableta u školi, plan je u prosjeku od četiri do pet tableta po razredu te da učitelj planira korištenje tableta u grupnom radu.
I dok stručnjaci upozoravaju da djeca pred ekranima moraju biti iznimka, a ne pravilo, od jeseni će svi udžbenici imati i svoj digitalni oblik.
"Djeca još najbolje uče iz tiskanih materijala, zato smo se odlučili da tiskani udžbenik ostane uporište, ostane izbor sadržaja i obvezni sadržaj", kaže članica Uprave Školske knjige Matilda Bulić.
Veći dio gradiva zato kod svih nakladnika ipak ostaje u tiskanim oblicima. Urednik za digitalne sadržaje u izdavačkoj kući Alfa Vilim Plužarić kaže kako to nije digitalna nastava, nego nastava potpomognuta digitalnim rješenjima.
"Hrvatska zaostaje u digitalizaciji"
Iz ministarstva poručuju kako Hrvatska u digitalizaciji itekako zaostaje od europskog prosjeka. Dio stručnjaka upozorava pak da što zemlja više ulaže u digitalizaciju škola, to učenici imaju lošije rezultate PISA testiranja.
"Činjenica je da mnoga istraživanja pokazuju kako su učenici imali lošije rezultate, to je samo u slučajevima gdje se digitalno koristi kao pasivna metoda poučavanja", kaže voditeljica digitalnog odjela izdavačke kuće Profil Klett Mirta Ambruš Maršić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr