Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u subotu da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije, u ovoj i slijedećoj godini, no i napomenuo da postoje rizici po ostvarenje takvog scenarija, u prvom redu oni geopolitički.
Odgovarajući na pitanja novinara o najnovijim podacima o usporavanju rasta inflacije u listopadu, guverner je podsjetio da je inflacija dosegnula maksimum u studenom lani, a od tada je kontinuirano na putu smanjivanja, izuzev kolovoza kada je lagano porasla zbog rasta cijena nafte, što je bila i posljedica odluke OPEC-a o smanjenju proizvodnje.
Vujčić očekuje da će se inflacija nastaviti smanjivati, i u Hrvatskoj i u eurozoni, zbog čega je i Upravno vijeće ESB-a na zadnjoj sjednici odlučilo zaustaviti rast kamatnih stopa u eurozoni, to jest po prvi puta u nešto više od godinu dana ih zadržati na važećoj razini, nakon što su sukcesivno povećane za 4,5 posto.
"Očekujemo da smo u dovoljno restriktivnom teritoriju što se tiče kamatnih stopa te da se inflacija uz ovu razinu može nastaviti smanjivati", izjavio je Vujčić na Danu otvorenih vrata HNB-a.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, što predstavlja najnižu stopu inflacije od lanjskog siječnja.
Također, prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u Hrvatskoj je u listopadu usporila na 6,7 posto sa 7,4 posto u rujnu.
Vujčić je napomenuo da je moguće da će u nekom od narednih mjeseci doći do blagog porasta inflacije, možda u prosincu, zbog baznog efekta lanjskog prosinca, kada su značajno pale cijene energije.
Istaknuo je da i dalje postoje rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije, u ovom trenutku u prvom redu oni geopolitički, no i rekao da su ih u ESB-u svjesni i spremni na njih.
"Moramo biti svjesni da takav rizik postoji, da opet imamo jedan šok na strani ponude, možda energenata, ukoliko dođe do takvog usložnjavanja situacije. Međutim, u našoj projekciji, gdje toga šoka nema, očekujemo postupni daljnji pad stope inflacije u mjesecima koji dolaze te u idućoj godini", izjavio je Vujčić, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a.
Ponovio je očekivanje da će inflacija ciljanu stopu od oko dva posto dosegnuti 2025. godine.
Na Danu otvorenih vrata HNB-a više od 1100 građana
Inače, u subotu se održao i Dan otvorenih vrata HNB-a, kojeg je tako posjetilo više od 1100 građana. Osim što su razgledavali središnju okruglu dvoranu, dio ih je sudjelovao i na kratkim edukativnim radionicama financijskog opismenjavanja.
Održane su tri radionice na koje su se građani mogli sami prijaviti - o koristima štednje, HNB-u u eurosustavu, dok je najveći interes pobudila ona na kojoj se moglo više doznati o euronovčanicama, uključujući i to kako prepoznati krivotvorinu.
Događaju su između ostalih nazočili guverner HNB-a Boris Vujčić te njegova zamjenica Sandra Švaljek, koji su se susreli sa studentima i predstavnicima udruga.
Vujčić je održao predavanje o donošenju odluka iz monetarne politike i načinu funkcioniranja Upravnog vijeća Europske središnje banke, kojega je guverner HNB-a član.
Švaljek je održala predavanje o načinu na koji su središnje banke prepoznale činjenicu da živimo u vremenu klimatske krize. Najavila je da će HNB uskoro donijeti klimatsku strategiju te po prvi puta izračunati "vlastiti ugljični otisak", to jest koliko svojim "operativnim aktivnostima" doprinosi emisijama stakleničkih plinova.
Za cilj će si zadati smanjenje tih emisija u idućim godinama.
Navela je da HNB već sada ima 7,5 posto imovine u održivim vrijednosnim papirima, tzv. "zelenim obveznicama", pri čemu je tendencija da udio takvih vrijednosnih papira bude i veći.
Pojasnila je da financijska industrija sama po sebi ne spada pod velike zagađivače i ne stvara puno emisija ugljičnog dioksida, no svojim aktivnostima može doprinijeti "ozelenjavanju" cijelog gospodarstva.