Nakon 30 godina Hrvatska napokon dobiva jedan od ključnih dokumenata za život građana

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je na sjednici Vlade kako se u izradi Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine teži dodatnim ciljevima kao što je smanjenje iseljavanja, naseljavanje deficitarnim kadrom, povećanje radne mobilnosti, olakšanje života starijim osobama, povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnost u arhitekturi i provedba zeleno-kružne, odnosno održive stanogradnje.

Radi se o interdisciplinarnom dokumentu pa se određuje osnivanje radne skupine u kojoj će biti stručnjaci iz arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije.

Pročitajte i ovo NAKON TRI DESETLJEĆA Kako će izgledati stanovanje u Hrvatskoj? Uskoro se mijenjaju neka pravila

Pročitajte i ovo Jeste li čuli za stambene zadruge? Kredit ili nasljedstvo ne moraju biti jedini put do stana: Jedan grad u Hrvatskoj posegnuo je za drugačijim rješenjem

Pročitajte i ovo POTREBA, A NE LUKSUZ Dome, slatki dome: Do stana bez kredita? Može se, ali u Hrvatskoj je to i dalje gotovo pa znanstvena fantastika

U Hrvatsku vojsku planiran prijam 1063 kandidata

Vlada je prihvatila plan prijema u Hrvatsku vojsku za ovu godinu, planiran je prijam ukupno 1063 osoba, a za 300 osoba mijenja se statusna kategorija.

Najveći dio plana odnosi se na prijem 800 vojnika/mornara koji sklapaju ugovor o vojničkoj službi te imaju mogućnost da nakon prvog ugovora, u trajanju dvije godine, sklope novi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme.

Ministar obrane Mario Banožić istaknuo da su u posljednjih šest godina provedena velika poboljšanja u sustavu profesionalnog razvoja vojnih osoba radi učinkovitijega upravljanja osobljem.

Naveo je da će kandidati kod prijave za vojničku službu imati mogućnost iskazati interes za mjesto službe, odnosno rod i struku, čime se omogućuje rad bliže mjestu njihova stanovanja.

U Sabor je upućen konačni prijedlog izmjena Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela (EU).

Izmjenama se propisuje da se prikupljanje podataka o putnicima odnosi isključivo na međunarodne letove, a isključuju se letovi unutar Hrvatske, kao i preleti zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor.

Podaci će se prikupljati i obrađivati ne samo na komercijalnim letovima, već i na privatnim letovima, a isključuju se letovi državnih zrakoplova te oni koji se koriste za vojne, policijske, carinske i druge službene svrhe.

Propisuje se i prikupljanje podataka o članovima posade zrakoplova, te proširenje svrhe korištenja podataka.

Pročitajte i ovo Sjednica Vlade Plenković označio kraj trakavice u Kutini: ''Dajemo suglasnost za prodaju Petrokemije''

Za što će se moći koristiti podaci

Podaci će se moći koristiti i nakon završenog kaznenog postupka u odnosu na osobe kojima je izrečena kaznena sankcija, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Osim zračnim prijevoznicima, obaveza dostave podataka o putnicima propisuje se i gospodarskim subjektima koji pružaju usluge povezane s putovanjima i rezervacijama letova, primjerice putničkim agencijama i organizatorima turističkih putovanja.

"Bitno je naglasiti da se pružatelje tih usluga ne obvezuje na prikupljanje ili čuvanje dodatnih podataka o putnicima, niti se putnike obavezuje na davanje dodatnih podataka od onih koje su već dostavili organizatorima putovanja", rekao je Božinović.