Vlada je, podsjetimo, početkom tjedna održala izvanrednu sjednicu u cijelosti posvećenu Ukrajini, na kojoj je usvojila odluke o pomoći toj zemlji, ali i sankcije Rusiji.
''Hrvatska je iskazala svoj jasan stav prema Ukrajini i on je u zabilježen u međunarodnoj zajednici'', istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade naglasivši zadovoljstvo iskazanim jedinstvom oko Ukrajine i dan ranije u Hrvatskom saboru, a poručio je i da su ''u stalnom kontaktu s veleposlanicom Anicom Djamić, koja je na sigurnom i nastavit će svoj posao''.
Plenković se opet pohvalio i novim uspjehom vezano za HPB-ovo preuzimanje Sberbanka Hrvatska kao posljedicu sankcija koje je Zapad uveo Rusiji zbog njezine agresije na Ukrajinu. "Vjerujemo da će ovakvi potezi i radnje još jednom pokazati da je Vlada spremna djelovati brzo i učinkovito", istkanuo je premijer.
''Broj nedužnih žrtava raste. Dolazi do humanitarne krize ogromnih razmjera. Procjene su da bi Ukrajinu moglo napustiti do pet milijuna ljudi. Posebno su zabrinjavajući izvještaji iz Mariupolja, gdje je stradao veliki broj civila'', kazao je Plenković.
S obzirom na to da će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji imati ekonomske posljedice i na ostatak svijeta, pa tako i Hrvatsku, premijer je kazao da je na jučerašnjem užem kabinetu riječi bilo i o posljedicama rata na dobavne lance u poljoprivredi jer je Ukrajina jedan od najvećih izvoznika žitarica i uljarica u Europsku uniju (EU): ''Mi analiziramo posljedice ove situacije i poduzimamo sve mjere kako bi se zaštitili hrvatski građani i kako bi se smanjile posljedice na naš svakodnevni život.''
Idući tjedan na tu temu održat će se sastanak Europskog vijeća.
Ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je da je pri Ministarstvu zdravstva osnovana ekspertna radna skupina za pružanje zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine te je izdana uputa svim zdravstvenim ustanovama o pružanju potrebne skrbi. Na području prihvatnih centara domovi zdravlja dužni su osigurati posebnu ambulantu i liječnički tim, a u skrb su uključeni zavodi za hitnu medicinu i zavodi za javno zdravstvo.
Kao izraz solidarnosti, s obzirom na priljev izbjeglica iz Ukrajine te sigurnosno okruženje u kojem se nalazi, Vlada je donijela odluku o žurnom upućivanju žurne pomoći Republici Moldaviji u obliku robe i opreme ukupno vrijednih oko 1,8 milijun kuna.
Moldavija je zatražila pomoć u robi i opremi od međunarodnih institucija, a Hrvatska je pomoć koju će joj uputiti osigurala iz raspoloživih zaliha MUP-a, odnosno Ravnateljstva Civilne zaštite, koje je Vlada zadužila da organiziraju slanje. Plenković je poručio da je ta odluka ''još jedan doprinos Hrvatske u aktualnoj teškoj humanitarnoj situaciji vezanoj uz Ukrajinu''.
Nekoliko desetaka hrvatskih vojnika sudjelovat će u aktivnostima NATO-a u Mađarskoj
Vlada je također donijela odluku o stavljanju na raspolaganje NATO-u još 70 vojnika, naime, kako je podsjetio ministar obrane Mario Banožić, na sastanku NATO ministara i na izvanrednom NATO summitu utvrđeno je da sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća.
''Sve NATO članice, uključujući Hrvatsku, duboko su posvećene nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog razrješenja trenutne situacije. U isto vrijeme izražen je stav da je NATO spreman braniti sve svoje članice od bilo kakve prijetnje. Zbog sve većeg pogoršanja sigurnosne situacije, države članice NATO-a odlučile su znatno osnažiti postav odvraćanja i obrane te sposobnost kolektivne obrane. Potrebno je uspostaviti dodatne borbene skupine na jugoistoku Europe'', kazao je Banožić.
Hrvatska je podržala formiranje novih borbenih aktivnosti u okviru ojačane budnosti NATO-a te se ''u skladu sa Zakonom o obrani predlaže Saboru donošenje odluke da se u Mađarsku u 2022. i 2023. pošalje do 70 pripadnika Oružanih snaga''.
Vlada je usvojila i odluku o sudjelovanju do pet pripadnika Oružanih snaga u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije "Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti". Cilj projekta je jačanje sposobnosti kibernetičke obrane na europskoj razini, kao i jačanje vlastite kibernetičke sigurnosti 25 država sudionica projekta, rekao je Banožić.
Saboru je upućena i odluka o prelasku granice pripadnika OS RH u ovoj godini radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite, kojom je odobreno korištenje zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, a donesena je i odluka o sudjelovanju Hrvatske u simulacijskoj vježbi upravljanja u krizama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (CMX 22).
''Raste broj bolesnika s postCOVID-19 sindromom, najveći broj je u dječjoj populaciji''
Što se, pak, tiče situacije s koronavirusom u Hrvatskoj, Beroš je kazao da pada broj novozaraženih, ali i broj hospitaliziranih. No, raste broj bolesnika s post COVID-19 sindromom, a najveći je broj u dječjoj populaciji: ''Dosad je zabilježeno više od 56.000 slučajeva osoba s postcovid sindromom, među kojima je više od 300 djece''.
Najviše bolesnika obrađeno je u kliničkim ustanovama, a u liječenju postCOVID-19 sudjeluje sve više općih i specijalnih bolnica, dodao je Beroš i naglasio: ''Epidemiološki pokazatelji ukazuju na poboljšanje situacije koja dopušta postupno ublažavanje mjera, no i dalje se preporuča cijepljenje i uvažavanje okolnosti još uvijek važeće epidemije".
Vlada je usvojila Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a finalne odluke očekuju se sredinom godine dok od 1. siječnja iduće godine kreće i formalno članstvo.
Prijedlogom tog zakona utvrđuje se da nakon što Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada odlukom objavi datum uvođenja eura i zatim fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja eura i kune te datum početka i završetka dvojnog iskazivanja cijena, kao i druga pitanja potrebna za uvođenje eura, objasnio je ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura bit će moguća u bankama, poslovnicama Financijske agencije i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura: "Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura".
Zakon sadrži i odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja kao ključnoj mjeri za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt, uz određene iznimke, bit će dužan tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Ta obveza započinje s početkom rujna ove godine i završava sa krajem 2023. godine, kazao je Marić.
Pitanje iz sjene: Hoće li USKOK izvršiti rekonstrukciju Vlade?
Za to vrijeme, oporba Plenkoviću, a na problem upozoravaju i mediji, zamjera jer u sjeni događanja na istoku Europe kao da nastoji što duže ignorirati činjenicu da je nakon USKOK-ovih postupanja Vlada ostala bez ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, a nejasno je i što će biti s još tri člana Vlade. O tome ni danas na sjednici Vlade nije bilo ni triječi u Plenkovićevu osvrtu na važna tjedna događanja.
Vlada je, podsjetimo, zaprimila zahtjev za skidanje imuniteta ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću. Iz Vlade su poručili da će o zahtjevu odlučiti nakon što prouči zahtjev. Kad će to biti, pitali su u srijedu novinari premijera, a on im poručio: ''Koliko god mi bude potrebno da temeljito proučimo."
Istaknuo je i da je riječ o prvoj takvoj situaciji u povijesti Vlade te odbacio tumačenja da bi skidanje imuniteta ministru trebao biti rutinski potez: "Nema ništa rutinsko u ovome".
Upitan hoćemo li ovoga tjedna dobiti novog ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, samo je kazao da se vode konzultacije i opet poručio novinarima: ''Pratite malo situaciju čime se bavimo''.
Međutim, u zraku još visi i pitanje što će biti s Borisom Miloševićem, koji je stavio je na raspolaganje Plenkoviću svoj mandat potpredsjednika Vlade, naime, USKOK ga tereti za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti u spornoj dodjeli poticaja gospodarskim subjektima.
A čeka se također i što će biti ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem. Za njega se, podsjetimo, prema pisanju medija, sumnja da je dao naloge za sumnjive poslove svom tajniku u aferi Vjetroelektrane. Ćorić je ranije poručio da ne želi i neće dopustiti da bude uteg Vladi i HDZ-u.
No, ima još onih čijim radom u Vladi nisu zadovoljni koalicijski partneri i javnost pa kao i oporba traže njihov odlazak, a to su ministra zdravstva Vili Beroš, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te ministar obrane Mario Banožić.