Ustavni sud u utorak će odlučivati o ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama te Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna. Odluke bi, kako se doznaje, trebale biti poznate u ranim poslijepodnevnim satima kada će Ustavni sud objaviti priopćenje.
Izmjene Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje osporavaju mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Hrvatska udruga poslodavaca ranije je tvrdila da je ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika suprotno temeljnim postulatima koje HUP i njegove članice zastupaju, kao i da zabrane ne potiču razvoj tržišta niti pozitivno utječu na tržište rada.
Predstavnici stranke Fokus zakon također smatraju diskriminatornim i kažu da ide na štetu malih trgovaca, a u korist trgovačkih lanaca te da ga treba ukinuti. Podsjetili su i da je Ustavni sud do sada tri puta rušio odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom, a razlozi koje su tada navodili vrijede i danas.
Zakon o izbornim jedinicama neprihvatljiv oporbi na ljevici i desnici
Zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor podnijeli su oporbeni saborski zastupnici i privatni predlagatelji. Riječ je o zakonu koji je Ustavni sud ukinuo u veljači 2023. uz upozorenje da izborne jedinice treba prilagoditi demografskim kretanjima kako se ne bi ugrozila ustavnost parlamentarnih izbora.
Sabor je novi zakon donio 28. rujna, no u službenom glasilu je objavljen izvan roka, tek 4. listopada jer je predsjednik Zoran Milanović potpisao zakon 3. listopada, pozivajući se na ustavni rok od osam dana za stavljanje potpisa.
Na neustavnost novog zakona ukazivala je lijeva i desna oporba navodeći da nisu bili uključeni u njegovo donošenje, da nije bilo radne skupine za izradu i da se ne zna tko ga je doista pisao.
Oporba je isticala da je vlada trebala odustali od kriterija broja registriranih birača pri krojenju novih jedinica s obzirom da je Ustavni sud upozorio na razliku od čak pola milijuna imena između Registra birača i broja punoljetnih građana po posljednjem popisu stanovništva.