181 milijun eura! Toliko roditelji u Hrvatskoj duguju svojoj djeci za neisplaćenu alimentaciju. Usporedbe radi, samo nešto manje od toga iznosi proračun trećeg najvećeg grada u Hrvatskoj, Rijeke. Neplatiše su u većini slučajeva očevi, jedan dio su i majke, koje su zbog toga čak služile i zatvorsku kaznu.
Država uskače privremenim uzdržavanjem, ali najavljuje i osnivanje alimentacijskog fonda. Iz njega će se plaćati uzdržavanje djece sve do punoljetnosti. Utrošeni novac u proračun bi se trebao vratiti prisilnom naplatom od roditelja dužnika.
No pitanje je koliko su dobri i jesu li dovoljni mehanizmi koji se u tome primjenjuju? Jer načini na koje pojedinci izbjegavaju plaćanje alimentacije, ali i pozive institucija, suda, pa i same sudske presude, posve su nevjerojatni.
Andrea je bila u četvrtom mjesecu trudnoće kada ju je ostavio otac njezina djeteta. Idući put vidjela ga je kada je dijete već imalo godinu dana. Tužila ga je za alimentaciju.
"Priznao je dijete, išao je sa mnom jedan dan da vidi dijete, rasplakao se, rekao da će doći, ali otad se više nije pojavio", ispričala je Andrea. Niti su njega više vidjeli, niti novac kojim je obećao pomagati svoje dijete. Isplatio je tek nekoliko rata. Otad je prošlo 15 godina.
Leonin brak također je završio razvodom, a otac se obvezao plaćati uzdržavanje za dvoje djece. Leona kaže da se neisplata alimentacije vukla nekoliko godina.
"Onda sam zatražila dodjeljivanje državne alimentacije koja je trajala određen period, nakon toga je bivši suprug bio u tretmanu prohibicije koja ga je kontrolirala za vrijeme dok je trebao to isplaćivati i tad je isplaćivao, a nakon toga je opet prestala isplata alimentacije", rekla je Leona. Odselio se, zasnovao novu obitelj.
Leona kaže da nikada nije izrazio žaljenje što ne uplaćuje novac vlastitoj djeci. "Ne mogu reći da ih ne kontaktira, ali da sudjeluje u bilo kojim financijskim obvezama, to ne", kaže Leona. Prema podacima FINA-e, 10.283 osobe u blokadi su zbog neplaćanja alimentacije. Svojoj djeci duguju 181.635 320,61 eura.
Uzdržavanje djeteta ustavna je obveza. Kada roditelj ne ispunjava svoju dužnost, uskače država. Zakon o privremenom uzdržavanju prvi put je donesen 2014. godine. Omogućio je roditeljima koji se nađu u takvoj situaciji da novčanu pomoć za dijete tri godine dobivaju od države.
"Ako pogledamo brojke Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, da nešto više od 2500 djece ostvaruje to pravo, onda možemo reći da brojke blokiranih i onih koji su predali zahtjev za privremeno uzdržavanje baš nisu usklađene", napominje Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku.
Vjeruju da će se izmjenom zakona koja je planirana za početak iduće godine to promijeniti. Osniva se alimentacijski fond, a procedura će biti pojednostavljena. Više se neće morati čekati mjeseci na isplatu, već će novac dobiti odmah po zahtjevu. Država će plaćati do punoljetnosti djeteta, a iznosi koji su dosad iznosili tek polovicu određene visine alimentacije trebali bi biti viši.
"I oni korisnici koji su dosad ostvarivali pravo na privremeno uzdržavanje na tri godine moći će ponovno podnijeti zahtjev", ističe Barilić. Obje majke iz priče koristile su tu pomoć, a tražit će je ponovno jer druge opcije nemaju.
Ipak, alimentacijski fond ne znači da neplatiše mogu reći - OK, država plaća ja ne moram. "Oni u tome dijelu nisu oslobođeni, država stupa na njihovo mjesto jer oni taj dio ne ispunjavaju. Međutim, s obvezom da oni moraju podmiriti sve dugove koji im se pri tome stvaraju", objašnjava Barilić.
Tako će dugovati i državi i djetetu zaostatke. Pitanje je kako će se država naplatiti ako ni unatoč svim mehanizmima djeca dosad nisu uspjela?
U Velikoj Britaniji primjerice osim standardne blokade računa, u slučaju neplaćanja alimentacije dolazi i do zapljene imovine, pa i prodaje na dražbi kako bi se dug djetetu nadoknadio. Daljnji su koraci oduzimanje putovnice i vozačke dozvole. I u SAD-u idu do te mjere da neplatišama blokiraju ili rasprodaju imovinu, ali i oduzmu sve licencije koje imaju, od vozačke, pa do profesionalne, primjerice medicinske ako su liječnici, pa sve do rekreacijskih, na primjer ribičke ako im je to hobi.
"Mi još moramo provesti dodatne razgovore s FINA-om i DORH-om upravo radi utvrđivanja ovog dijela regresne naplate i preko računa, ali i provjeriti dio mogućnosti preko imovine obveznika uzdržavanja", kaže Barilić.
Jer se dosad uglavnom gledao račun, a ne imovina. Gledanje računa, a ne cjelokupne imovine mnogima je dosad stvorilo probleme.
Čak je i ustavni sud 2019. u jednom slučaju rekao kako je na državi da koristi dostupne mehanizme provjere stvarnog imovnog stanja i mogućnosti obveznika plaćanja. Naime, otac iz te tužbe prijavio je da su mu primanja 500 kuna, a u isto vrijeme vozio je skupocjeni automobil i živio u stanu od 125 četvornih metara. Sud to nije uzeo u obzir, pa je na kraju intervenirao Ustavni sud.
Nevjerojatni su načini na koje roditelji izbjegavaju plaćanje alimentacije, priča odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja djeluje i preko Autonomne ženske kuće.
"Imate nevjerojatne situacije, ljude koji daju otkaz na radnom mjestu na kojem imaju visoku plaću i zaposle se na radno mjesto s niskom plaćom, prepisuju svoju imovinu na sebi bliske ljude koji ih podržavaju u tom ekstremno nesavjesnom činu jer, budimo realni, uskraćuješ svoje dijete na taj način. Ljudi koji na crno dosta zarađuju, sud vas u postupku ne pita kolika vam je plaća, nego koje su vam mogućnosti, imate li neke druge izvore prihoda", objašnjava.
Otac iz ove priče učinio je sve kako bi prikazao da nema novca. "Sve je izigrao, znači od davanja lažnih iskaza, da nema za sebe. Teško mi je pričati o tome zato što znamo da ima, čak je i rasprodana imovina da ga se ne bi moglo ovršiti", izjavila je Leona. Neplaćanje alimentacije kazneno je djelo. U posljednjih pet godina 2222 roditelja zbog toga su pravomoćno osuđena.
No ne završe svi nesavjesni u zatvoru.
Primjer sugovornice govori kako se i u tom slučaju sustav može izigrati. Andrea je pomoću odvjetnika po službenoj dužnosti pokušala sve, od ovrhe preko FINA-e, zabilježbe na imovinu u zemljišnim knjigama.
"Prošla sam sve institucije i policiju. On im se nije odazivao na pozive, na socijalnom sam bila svaki put, pitala sam imate li ikakvih novosti, rekli su da nemaju i da ga ne mogu prisiliti da plaća", kaže Andrea.
Ovrha preko FINA-e nije dala nikakav rezultat. Djetetov otac osuđen je u odsustvu jer se na pozive suda nije odazivao. Pa ni pravomoćna presuda iz 2020. u kojoj je osuđen na godinu zatvora ako prekrši uvjet i ne isplati dug kćeri. Niti ga je zatvor vidio, niti je njegova kći vidjela dosuđeni iznos. Svojoj kćeri duguje 94.500 kuna.
S jedne strane imate roditelje koji zaista nakon razvoda moraju krenuti ispočetka i prihodi koje ostvaruju nisu dovoljni, ali imate i one koji imaju, a najčešće iz pakosti prema bivšoj partnerici ili partneru ne žele davati određeni novac. Da se razumijemo, taj novac, premda daju bivšem partneru odnosno partnerici, nije novac za njih, već za djecu.
"Vrlo je razočaravajuće da netko taj minimalni iznos koji treba uplaćivati misli da ga mi trošimo na sebe kao majke. To nije istina, djeca imaju svoje potrebe i svoje troškove", kaže Leona.
Briga za djecu, naravno, nije samo u novcu. "Ona voli ples i htjela bih je upisati ples, ali ne mogu. NIje išla ni na sport. Žao mi je što joj to ne mogu priuštiti", rekla je Andrea.
Institut za financijsko obrazovanje napravio je okvirnu procjenu po kojoj je za podizanje djeteta od rođenja do fakulteta potrebno oko 61 tisuće eura. Usporedbe radi, minimalni iznos alimentacije za djecu od 0 do 5 godina u Hrvatskoj je 172 eura, a u Njemačkoj 437. Za tinejdžere je kod nas 223, dok je u Njemačkoj 588 eura.
"Da na primjer potrošite 5 eura dnevno, 5 eura dnevno za hranu djetetu, vi dođete do iznosa od 150 eura mjesečno. A tko danas potroši 5 eura dnevno za hranu djetetu?" kaže Bezbradica Jelavić.
"Kako je meni? Umorna sam od toga jer vidim da me nitko ne štiti i nikom nije u interesu. Meni je vrlo nezgodno to da vi da ne platite neki račun ili kaznu, doći će vam ovrha, a ako ne platite to, blokirat će vam račun. A kada otac djeteta ne plati alimentaciju, vi ste prepušteni sami sebi. Morate naći dodatni posao, kupovati hranu na rate, uzimati robu od prijatelja koja je još u dobrom stanju da bi djeca imala neke stvari. Malo vas i sistem ponižava kao osobu, i mene kao majku djece i moju djecu", kaže Leona.
Oba roditelja obvezna su brinuti se za dijete. Dijete mora biti nahranjeno, odjeveno, educirano, imati zdravstvenu skrb, adekvatan smještaj i aktivnosti koje su mu za razvoj potrebne.
Dijete rastavljenih roditelja mora imati isti standard života kao i ono nerazvedenih. Država je dužna uskočiti i pomoći kada roditelji zanemare svoju dužnost. I zbog toga je ovo unaprjeđenje zakona i osnivanje alimentacijskog fonda pozitivna stvar iako dolazi na početku megaizborne godine.
Čak i ako politika na njemu ubere koji bod više, najvažnije je od svega da će pomoći djeci, djeci čiji su roditelji zanemarili svoju dužnost i prestali se financijski brinuti za njih.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr