Premda su iznosi mirovina odraz ekonomske situacije, govore i o odnosu društva prema starijima pa je potrebno inzistirati na javnim politikama koje će sve većem broju umirovljenika osigurati dostojanstven život.
Kako poboljšati mirovinske sustave i koje su to zemlje iz čijeg se iskustva može učiti što i kako (ne) raditi, pokazuje i godišnja analiza mirovinskih sustava koju objavljuje američka konzultantska kuća Mercer u suradnji s australskim sveučilištem Monash i CFA institutom. Ove godine prvi put u analizu je uključen i hrvatski mirovinski sustav, a našao se na sredini ljestvice.
Hrvatski umirovljenici među najsiromašnijima
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je lani iznosila 18 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bila svaka peta osoba (19,9 posto), iako su obje stope niže nego godinu ranije, kada je rizik od siromaštva bio 19,2 posto, a postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 20,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najugroženije su pritom bile osobe starije od 65 godina, i to svaka treća (32,4 posto u riziku od siromaštva, a 33,5 posto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti). U većem su riziku od siromaštva jednočlana kućanstva starijih od 65 godina, a na drugom mjestu su ženska samačka kućanstva. Posebno je zabrinjavajuće da se jedino za tu dobnu skupinu, u odnosu na godinu prije, stope i rizika od siromaštva i socijalne isključenosti nisu smanjivale, već su, nažalost, ostale iste.
''Ljudi koji žive u siromaštvu osim sa socijalnom isključenošću susreću se i sa stigmatizacijom i diskriminacijom temeljem imovnog stanja, a rezultat je ograničeni pristup, primjerice, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju. Ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava uvelike ovisi i o zaštiti od diskriminacije te je u tom kontekstu osobito važno osvještavanje i učinkovita zaštita od diskriminacije temeljem imovnog stanja odnosno socio-ekonomskog položaja“, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Mnogima u Hrvatskoj mirovina je presuda ili borba za goli opstanak umjesto zasluženog odmora ni nakon radnoga vijeka u kojemu često nisu imali plaće s kojima je moguće dostojno živjeti. Prosječna mirovina samo je malo veća od 410 eura što je ispod praga siromaštva i iznosi tek 36 posto prosječne plaće. Sve veći troškovi života umirovljenike tjeraju na rad premda ima i onih koji rade jer to žele.
Isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života korisnicima mirovine počinje u ponedjeljak, 23. listopada. No, usprkos nizu mjera i pomoći stanje se ne mijenja na bolje, a prava reforma mirovinskog sustava izostaje.
Hrvatski mirovinski sustav nije usamljen u problemima, a kako stoje ostali i gdje su moguća poboljšanja, pokazuje tzv. globalni mirovinski indeks temeljem kojeg se rangira nacionalne mirovinske sustave na osnovu njihove adekvatnosti, održivosti i integriteta.
Koji su najbolji mirovinski sustavi u svijetu?
Prema rezultatima najnovije analize američke konzultantske kuće Mercer u suradnji s australskim sveučilištem Monash i CFA institutom koja rangira 47 mirovinskih sustava koji pokrivaju 64 posto svjetske populacije na vrh ljestvice vratila se Nizozemska, a slijede je Island, koji je lani bio prvi, te Danska, a kvartet najboljih s najvišom ocjenom A još čini Izrael.
Slijedi ga Australija dok je Ujedinjeno kraljevstvo na 10. mjestu, a SAD na 22., što je za dva mjesta niže nego prošle godine. Japan se smjestio na 30. mjestu, a Kina na 35. mjestu dok je Argentina na samom dnu. U sredini ljestvice, gdje SAD-u društvo prave, između ostalih, i Kazahstan i Francuska te Španjolska smjestila se i Hrvatska.
Indeks se računa pomoću više od 50 indikatora, a glavna pitanja na koja se pokušava odgovoriti su koliku penziju dobivaju umirovljenici, može li sustav i dalje isplaćivati mirovine, te može li mu se vjerovati. Mirovinski sustavi s ocjenom A su pouzdani sustavi prve klase koji osiguravaju dobre pogodnosti, održivi su i imaju visoku razinu integriteta.
Nizozemska od svih radnika traži da imaju privatni i državni mirovinski račun. Državna mirovina počinje se isplaćivati s navršenih 66 godina. Zemlja ima univerzalno zdravstvo, a njen mirovinski sustav može nastaviti pružati vrlo dobre pogodnosti, poduprt jakom imovinskom bazom i vrlo dobrim regulacijama, stoji u izvješću.
Island ima osnovnu državnu mirovinu i dopunu za mirovinu, uz dob za penziju od 67 godina i pruža univerzalno zdravstvo svojim stanovnicima, a najam stanova je relativno povoljan.
Hrvatski mirovni sustav treba reformu, ali pitanje je kakvu
Pad nataliteta pojačao je pritisak na nekoliko ekonomija i mirovinskih sustava na duži rok, što je negativno utjecalo na održivost ocjena za zemlje poput Italije i Španjolske, navodi se u izvještaju, koji je također istaknuo nekoliko azijskih sustava - Kinu, Koreju, Singapur i Japan – kao one koji su proveli reforme kako bi poboljšali svoje ocjene u proteklih pet godina.
Hrvatski mirovinski sustav je zauzeo 27. mjesto s vrijednošću indeksa od 60,3 bodova i ocjenom C+, koja znači da mirovinski sustav ima neke prednosti i dobre značajke, ali i veće rizike ili manjkove kojima bi se trebalo pozabaviti. Bez tih poboljšanja efikasnosti i/ili dugoročna održivost mogli bi doći u pitanje.
U analizi se navodi da bi se hrvatski mirovni sustav mogao poboljšati kroz povećanje minimalne podrške za najsiromašnije starije osobe, povećanje doprinosa za drugi i treći mirovinski stup kako bi se kroz vrijeme povećala raspoloživa imovina, te povećanjem udjela sudjelovanja radne snage u sustavu, posebno za osobe starije dobi s porastom očekivanog trajanja života.
Većina europskih zemalja obuhvaćenih izvješćem dobila je povoljnu ocjenu s preporukama za daljnje poboljšanje. Prema izvješću, samo su neka poboljšanja potrebna Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švicarskoj, Irskoj, Belgiji, Portugalu i Njemačkoj.
Mnogi mirovinski sustavi bore se i s uključivanjem onih koji rade za internetske platforme i u drugim dijelovima sivog tržišta rada. "U mnogim ekonomijama, tržište rada postaje toliko razlomljeno da stabilna strukturna veza između poslodavca i zaposlenog nestaje, navodi se u analizi i dodaje da u takvim slučajevima mirovine moraju postati više fokusirane na pojedince i manje se oslanjati na treće strane.
Umjetna inteligencija može pomoći
U Izvješću se citira i najnoviji Pregled mirovina OECD-a iz 2022. godine, koji preporučuje da političari diljem svijeta provedu potrebne reforme unatoč trenutačnoj financijskoj i ekonomskoj nesigurnosti, kako bi se izbjeglo ugrožavanje dobrobiti trenutačnih i budućih umirovljenika.
“Prosječna starost stanovništva diljem svijeta nastavlja rasti na mnogim tržištima, uglavnom na zrelijim tržištima”, rekla je Margaret Franklin, predsjednica i izvršna direktorica CFA instituta.
“Inflacija i rastuće kamatne stope stvorili su novu tržišnu dinamiku koja postavlja značajne izazove za mirovinske planove. Također vidimo kontinuirano lomljenje u odnosu na globalizaciju. Ovo su samo neki od sve složenijih izazova s kojima se mirovinski fondovi suočavaju, a koji značajno utječu na umirovljenike“, dodala je Franklin.
Prema izvješću Mercera, učinkovitost mirovinskih sustava smanjenjem troškova i isticanjem nadolazećih rizika trebala bi poboljšati umjetna inteligencija. Njezine dodatne primjene mogu uključivati izradu prilagođenih portfelja i prepoznavanje tržišnih anomalija, no upozorava se i da ona vjerojatno neće moći predviđati tržišne promjene s potpunom točnošću pa stoga nesigurnost neće nestati.
''Nastavak primjene umjetne inteligencije unutar operacija upravitelja fondova mogao bi dovesti do učinkovitijeg donošenja odluka, što bi potencijalno moglo dovesti do većih povrata na investicije članova mirovinskih društava'', rekao je David Knox, stariji partner u tvrtki Mercer.
Anketa je također ukazala i na rizike od AI modela koji generiraju lažne informacije kada se koriste u novom kontekstu te od kibernetičkih napada na podatke članova mirovinskog fonda.