Tema NATO-ove aktivnosti potpori Ukrajini NSATU već je tjednima jedna od glavnih tema hrvatskih medija i predmet prijepora Banskih dvora i Pantovčaka, nakon što je predsjednik Zoran Milanović dao dopuštenje za sve inozemne misije hrvatskih vojnika osim za tu.
Predsjednik tvrdi da se time Hrvatska izravno uvlači u sukob s Rusijom, iako Zagreb od početka ruske agresije izdašno pomaže Ukrajini na druge načine. Premijer Andrej Plenković, pak, optužuje Milanovića da je proruski nastrojen, a oporbu da ne želi podržati NSATU-u iz kaprica jer je to vladin prijedlog.
Sukob se dodatno razmahao nakon što je potvrđeno da će časnici za vezu NATO-a biti fizički u Ukrajini, iako među njima sigurno neće biti hrvatski.
Nakon Milanovićevog odbijanja, za provedbu aktivnosti u kojoj bi sudjelovala dva hrvatska časnika potrebna je dvotrećinska podrška u Saboru.
Vladajuća koalicija u to je tijelo pozvalo zamjenika glavnog tajnika NATO-a. Ruge bi na odboru za vanjsku politiku trebao zastupnicima razjasniti što NSATU točno jest.
HDZ se nada da će Ruge uvjeriti oporbu da glasa za hrvatsko sudjelovanje u NSATU-u, ali to se zasad čini malo vjerojatnim. SDP je već najavio da će bojkotirati sjednicu odbora, dok prema pisanju hrvatskih medija na nju stižu zastupnici iz klubova Možemo, Most te neovisna Marija Selak Raspudić, kandidatkinja za predsjednicu. Nitko od njih, međutim, nije kazao da će Rugeovo svjedočenje utjecati na njihovo mišljenje.
Iskusni diplomat
Sarajevski zet, sin prvog njemačkog novinara u Jugoslaviji, unuk zavjerenika protiv Hitlera i diplomat iznimno bogate karijere, Boris Ruge, Nijemac kojeg Plenković zove drugim čovjekom NATO-a, a Milanović trgovačkim putnikom, iskusan je diplomat bogate karijere koji je do dolaska na tu funkciju u rujnu 2024. bio potpredsjednik Münchenske sigurnosne konferencije, skupa na kojem se svake godine okupe najviši svjetski dužnosnici.
Na ovogodišnjem izdanju u veljači u bavarsku prijestolnicu stigli su potpredsjednica SAD-a i predsjednička kandidatkinja Kamala Harris, američki državni tajnik Antony Blinken, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, izraelski predsjednik Isaac Herzog, palestinski premijer Mohamad Štaje, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i drugi.
Skup je to na kojem je Vladimir Putin 2007. u slavnom govoru signalizirao promjenu ruske vanjske politike, od zemlje koja je nekad razmatrala članstvo u NATO-u do države koja će početi voditi sve agresivniju politiku prema okruženju, što je kulminiralo agresijom na Ukrajinu 2022. godine.
Diplomirani povjesničar, Ruge u njemačko ministarstvo vanjskih poslova ulazi 1991. te je zadužen za pitanje Jugoslavije. Nakon godinu dana odlazi u Ujedinjene narode gdje je bio zadužen za rat u tada već bivšoj Jugoslaviji, posebno za Hrvatsku i BiH.
U svojoj karijeri bio je njemački veleposlanik u Saudijskoj Arabiji i zamjenik veleposlanika u SAD-u. Tijekom NATO-vog bombardiranja SR Jugoslavije radio je u NATO-vom sjedištu u Bruxellesu, a potom je bio politički savjetnik zapovjednika KFOR-a i šef političkog odjela visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 2006. do 2008. godine. Danas je oženjen Sarajkom s kojom ima dvoje djece.
Pobuna protiv Hitlera
Ruge ima zanimljivu obiteljsku povijest. Pradjed mu je bio pruski general u Prvom svjetskom ratu, a potom član nacističke stranke koji je umro taman pred izbijanje Drugog svjetskog rata. Na sprovod mu je stigao Adolf Hitler kako bi se sastao s njegovim sinom, Fritzom-Dietlofom von der Schulenbergom.
I Rugeov djed bio je član nacističke stranke, do 1940. kad je isključen jer ga se smatralo nepouzdanim. Von der Schulenberg postaje kritičan prema Hitleru zbog lošeg iskustva u invaziji na Sovjetski Savez, a 1944. bio je dijelom njemačkog pokreta otpora koji je proveo srpanjsku urotu, neuspješan pokušaj atentata na njemačkog nacističkog vođu. Obješen je mjesec dana kasnije.
Otac današnjeg zamjenika glavnog tajnika NATO-a bio je pak slavni njemački novinar Gerd Ruge, osnivač njemačkog ogranka Amnesty Internationala, prvi novinar koji je dobio vizu da radi u Jugoslaviji 1950. godine i prvi dopisnik nacionalne televizije ARD u Moskvi.
Ruge se u Rusiji sprijateljio sa slavnim spisateljem Borisom Pasternakom, autorom Doktora Živaga, po kojem je nazvao svog sina koji u srijedu gostuje u Hrvatskom saboru.