Ustavni sud u svibnju je ukinuo odredbu Zakona o radu (ZOR) kojom je propisano da se pojedina materijalna prava mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.
"Prije svega, treba reći da je Ustavni sud tom odlukom zapravo rekao da je ugovaranje povoljnijih prava za članove sindikata neustavno", rekla je na konferenciji za novinare glavna tajnica MHS-a Mirela Bojić.
Kazala je da iza odluke suda leži objašnjenje da je ugovaranje povoljnijih prava protivno ustavnoj slobodi udruživanja te ocijenila da Ustavni sud jamči slobodu udruživanja na potpuno pogrešan način.
"Ustavni sud tumači da on štiti slobodu udruživanja tako da svima onima koji nisu članovi sindikata, koji ne doprinose u radu sindikata, zapravo svojom odlukom daje da uživaju u potpunosti baš sva ista prava, kao i ova druga skupina radnika koja je pridonijela, i bez koje tih prava koja svi uživaju ne bi uopće bilo. Dakle, mislim da je vrlo očito da se na takav način ne treba štititi nijedna sloboda, pa ni sloboda udruživanja", komentirala je Bojić.
Objasnila je da se onda iz toga izvodi zaključak da zapravo nisu svi jednaki pred zakonom jer ne mogu svi u jednakoj mjeri uživati prava iz kolektivnih ugovora za koje su jedni pridonijeli, a drugi nisu.
"Dakle, ja bih rekla i u ovom segmentu da Ustavni sud izlazi čak iz svoje domene nadležnosti i zapravo vrlo restriktivno tumači pojam zarade, u ostalim dijelovima odluke i druge stvari, a na kojima onda argumentira da se radi o diskriminaciji, odnosno neopravdanom stavljanju u nepovoljan položaj", kazala je Bojić.
''Ustavni sud poslao je jasnu poruku da sindikalno organiziranje nije poželjno''
Predsjednica MHS-a Sanja Šprem istaknula je da sindikati u Hrvatskoj predstavljaju primarni interes i dobrobit za sve zaposlenike unutar javnog i državnog sektora. "Upravo sindikati pregovaraju o plaći, a o tom pitanju nije rađena razlika između člana i nečlana. Ovdje se ne radi o plaći, nego o materijalnom pravu", rekla je Šprem i objasnila kako da su išli raditi razlike u plaćama zaposlenika onda bi Ustavni sud mogao reći da se radi o diskriminaciji.
Iz MHS-a su upozorili da sindikati sustavno već 30 godina pregovaraju za sve zaposlenike te unapređuju njihov društveni i materijalni položaj, a da je Ustavni sud poslao jasnu poruku da sindikalno organiziranje nije poželjno. "To je protivno svim europskim konvencijama o socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju", ustvrdila je Šprem.
Predstavnici sindikalnih organizacija istaknuli su da ne odustaju od priče razlikovanja člana i nečlana, a pozivaju se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i pozivaju Vladu da se to pitanje riješi.
Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel rekao je da su obrazloženja četiri manja sindikata i jedne fizičke osobe dovele do toga da je "zbog jedne šnicle ubijena krava".
Ocijenio je da je Ustavni sud samo iskoristio situaciju te da su, kako je dodao, četiri mala sindikata i jedna osoba zapravo bili instrument Ustavnom sudu.
"Zahtijevamo od Vlade da - ako je u dobroj vjeri i namjeni prije svega stavila odredbe zakona o radu stavila u NPOO i istovremeno u dobroj vjeri kreirala ta zakonska rješenja - sada nakon ove odluke Ustavnog suda pokaže da nije bila u dogovoru sa sudom", zatražio je Novosel.
Komentirao je da Vlada treba donijeti novo rješenje, od četiri rješenja koje su sindikati predložili, te da prije raspisivanja izbora treba promijeniti te četiri stavke Zakona o radu.