Na početku sjednice Vlade u četvrtak premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja, prvo na desetu godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kazao je da je članstvo donijelo puno koristi Hrvatskoj.
"Pozicionirali smo Hrvatsku u samu jezgru europskog projekta", rekao je te dodao kako će u biti niz aktivnosti i u Bruxellesu, kamo premijer putuje danas i gdje će održati i predavanje.
"Članstvo smo okrunili i s dvije dublje integracije prije šest mjeseci, Schengenom i eurozonom. Bit će niz aktivnosti, jedna od njih je u Bruxellesu, gdje Hrvatska organizira koncert. Ja ću održati predavanje... Predstavit ćemo naša postignuća", rekao je.
Spomenuo je i projekte koje Hrvatska koristi kroz članstvo za boljitak hrvatskog društva - potpisivanje ugovora iz NPOO-a s Varaždinskom bolnicom te tvrtkom Rimac. "To su odlični primjeri kako je Hrvatska među prve tri zemlje EU-a po korištenju fondova te kako koristi članstvo u EU-u za razvoj i opći boljitak", komentirao je premijer.
Osvrnuo se na stvaranje Hrvatskog doma u Subotici. "To će biti centar društvenog i političkog rada Hrvata u Srbiji i Vojvodini te omogućiti zaštitu identiteta", kazao je i dodao kako je koristan bio i susret s premijerkom Srbije Anom Brnabić, s kojom je razgovarao o suradnji dviju zemalja. Premijer je istaknuo i kako je odlična suradnja s Crnom Gorom.
"Erlić je u Splitu uručio brojne ugovore za projekte za razvoj otoka", kazao je premijer. "Želimo poduprijeti one kojima je život drugačiji nego na kontinentu", dodao je Plenković.
"Važno je da je danas Hrvatski sabor usvojio priznanje Holodomora u Ukrajini 30-ih godina kao genocida", rekao je i dodao kako je to važan korak u potpori Ukrajini.
Govoreći o održanoj konferenciji Savjeta mladih, Plenković je naglasio kako je ''Hrvatska u okvirima prosjeka u EU-u po zaposlenosti mladih''.
"Posebno mi je drago da smo politikama pomogli mladima da ima manje mladih koji imaju ugovore na određeno vrijeme te više onih koji imaju ugovore na neodređeno. 174.000 mladih dobilo je povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 110 milijuna eura", rekao je.
Najavio je dodatna ulaganja u vrtiće i škole. "Nastavit ćemo ulagati u mlade kao dio politike demografske revitalizacije, a ove godine smo u poziciji da imamo besplatne knjige, obroke..." kazao je premijer.
Čestitao je gradu Đurđevcu na 55. Picokijadi. "Jedna lijepa tradicija i njegovanje hrvatske baštine", rekao je.
Neradne nedjelje
Podsjetio je kako u srpnju na snagu stupa Zakon o trgovini i da će se raditi samo 16 nedjelja u godini.
"Tranzicijski period od 1. srpnja do 1. siječnja omogućuje da se u pola godine radi 16 nedjelja kako bi svi subjekti mogli prilagoditi svoj način poslovanja. Siguran sam da ćemo ovime unaprijediti balans između privatnoga i poslovnog", kazao je Plenković.
O plaćama državnih službenika: Uvode se nagrade i ocjenjivanje rada
Izdvojio je Zakon o državnim službenicima i namještenicima u smislu plaća. "Ovo je veliki reformski zakon kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednaki rad. Uvodi se nagrada i ocjenjivanje rada službenika", rekao je i dodao da se jamči pravednost i veća učinkovitost službenika.
"Uvodi se centralizirani sustav zapošljavanja", kazao je i dodao kako će to detaljnije objasniti ministar Malenica. Uvodi se i potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa.
"Time se povećava i transparentnost i jača normativni okvir za suzbijanje i borbu protiv korupcije", naveo je premijer.
"Mi smo s dogovorom koji smo postigli od 1. srpnja omogućili najveći rast plaća od 180 i 60 eura. To je ogroman iskorak kako bi se pomoglo onima koji rade u državnim i javnim službama, i to na način da će takva plaća vrijediti sedam mjeseci, nakon čega će biti zajamčen dodatni rast plaća", kazao je te dodao kako su ta dva zakona "pravi reformski paket na kojem se radilo vrlo dugo".
Donošenjem novog zakona radit će se na dvjema uredbama - uredbama za javne i uredbama za državne službenike i namještenike, koje će također zajamčiti dodatni rast plaća u idućoj godini, poručio je Plenković.
Cilj ovih promjena je: "Bolje, pravednije, učinkovitije funkcioniranje sustava", naveo je premijer.
Što se tiče poreznih reformi, kaže kako će promjenama zakona izravno utjecati na povećanje plaća građana, to je prvi cilj. Drugi je fiskalna decentralizacija koja će jedinicama lokalne samouprave dati veće odgovornosti u donošenju odluka. "Sve izmjene idu na korist naših sugrađana gdje god oni živjeli", rekao je.
Posljednja tema je energetika, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, a sve je dio mjera iz programa Nacionalnog oporavka i otpornosti, naveo je premijer.
Premijer je čestitao i Kurban-bajram.
Kazao je i kako su iskorištena sva sredstva za obnovu od potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Malenica o promjenama prijema u državnu službu
Predloženim se zakonom po prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća, istaknuo je Malenica na sjednici Vlade, a cilj je zakona standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za više od 230 tisuća zaposlenih kojima se plaća osigurava u državnom proračunu.
"Ovaj zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave", rekao je.
Platni razredi
Budući da u postojećem sustavu, uvedenom prije gotovo 30 godina, postoji oko 2,5 tisuća kategorija radnih mjesta, s više od 500 različitih dodataka, predlaže se jedinstvena platna lista i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8,0.
Tme se postojeći najniži koeficijent u sustavu državne službe i javnim službama povećava s 0,631 na 0,90 odnosno za više od 42 posto.
Koeficijenti složenosti poslova, kao i do sada, utvrđivat će se kroz dvije uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova: za državnu službu i javne službe.
Novi sustav vrednovanja i nagrađivanja
Važnom novinom, ministar je istaknuo uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada.
"Službenici i namještenici u novom će sustavu moći ostvarivati do 30 posto dodatka za učinkovitost rada, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one sa najboljim rezultatima", naveo je.
Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i nazadovanje u javnom sektoru, naglasio je.
Službenici koji će dobiti ocjenu zadovoljava neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći, dok će službenici s ocjenom "ne zadovoljava" dobivati otkaze.
Predloženim zakonom se jasno propisuju i dodaci na plaću i njihov obračun te se jasnije propisuje i osnovna plaća.
Kako bi se izbjeglo stihijsko uređenje plaća u javnom sektoru predlaže se i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća koje bi pratilo sustav plaća i predlagalo cjelovito unapređenje.
U Vijeću bi, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstva, bili uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.
Centralizirano zapošljavanje
U Sabor je Vlada uputila i prijedlog Zakona o državnim službenicima kojim se uvodi centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi.
"Postupak prijema u državnoj upravi vodit će se putem IT platforme, i to od prijave na natječaj do prijema u državnu službu. Postupak prijema do intervjua vodit će tijelo zaduženo za službenički sustav, a intervjue će voditi tijelo koje zapošljava", naveo je Malenica.
Rezultati provjere kompetencija vrijedili bi dvije godine, što znači, objasnio je, da se iste kompetencije neće morati ponovno provjeravati.
Takvo testiranje kandidata osigurat će objektivan, transparentan i brz postupak zapošljavanja u državnoj službi, smatra ministar.
U skladu s prijedlogom novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, u prijedlogu novog Zakona o državnim službenicima propisuje se novi sustav ocjenjivanja s kategorijama - izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.
"Svi službenici koji dobiju ocjenu 'zadovoljava' bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto, a ocjena 'ne zadovoljava' propisuje se razlogom za otkaz. Zaposlenici s tri najviše ocjene – izvrstan, naročito uspješan i uspješan – moći će ostvariti bodove prema Zakonu o plaćama, a ujedno će takve ocjene biti i temelj za promicanje. Na taj način – uspješnost u radu postaje temelj za napredovanje", naglasio je Malenica.
Zapošljavanje stranih državljana
Novina je i da se, po uzoru na druge članice EU-a, propisuje mogućnost prijma u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na općim, administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.
U zakonu se propisuje i obveza potpisivanja izjave da se službenik ne nalazi u sukobu interesa.
"Ova dva Zakona, zajedno sa Zakonom o registru zaposlenih i Zakonom centraliziranom obračunu plaća predstavljaju reformski paket u području javne uprave koji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave", ocijenio je Malenica.
U saborsku proceduru upućen paket poreznih izmjena
Vlada je sa sjednice u srijedu u Sabor uputila paket poreznih izmjena koje bi na snagu trebale stupiti početkom 2024. godine i kojima je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica, a koje uključuju ukidanje prireza te plaćanje dijela mirovinskog doprinosa za one s najnižim plaćama.
Ministar financija Marko Primorac objedinjeno je predstavio paket poreznih izmjena koji uključuje izmjene i dopune devet zakona, pa tako između ostalog i Zakona o porezu na dohodak, pri čemu se jedinicama lokalne samouprave želi omogućiti da svojim odlukama propišu visinu stope poreza na dohodak.
Između ostalog, tu je i ukidanje prireza porezu na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, na 50.400 eura, povećanje osobnog odbitka na 560 eura, povećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove, porezni tretman napojnica itd.
Stope poreza na dohodak sada znose 20 i 30 posto, a prema Vladinom prijedlogu prezentiranom prije nešto više od mjesec dana, Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.
Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će prema Vladinom prijedlogu odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto i višu od 25 do 33 posto.
Za gradove do 30.000 stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 odnosno 25 i 34,5 posto.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, predloženo je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup, a za osiguranike čija mjesečna plaća iznosi do 1.300 eura bruto.
Tako će za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznositi 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura će se primjenjivati linearni model izračuna umanjenja, naveo je Primorac.
Ovom izmjenom će oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobiti povećanje neto plaće, istaknuo je ministar.
Napojnice će se moći plaćati karticama, ali će se i oporezivati
Između ostalih tu su i predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru.
Što se tiče poreznog tretmana napojnica, mora se izmijeniti i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a kako je već predstavljeno, napojnice će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto, najavljeno je.
Primorac je podsjetio da je u pet dosadašnjih krugova porezne reforme, od 2016. godine, omogućeno porezno rasterećenje građana i gospodarstva u iznosu većem od 1,3 milijarde eura. "Lanjskim travanjskim i jesenskim paketima poreznih izmjena, kao dio odgovora na energetsku krizu, omogućeno je dodatno porezno rasterećenje u iznosu od 305 milijuna eura", naveo je Primorac.
Kako je objavljeno na prošlomjesečnom predstavljanju Vladina paketa, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura.
To znači da trošak predloženih poreznih izmjena dominantno snosi središnja država, dok navedenih 108 milijuna eura, zbog povećanja osobnog odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija, izvijestio je tada ministar financija.