Istraživač Jakob Patekar s fakulteta RIT Croatia napisao je znanstveni rad u kojem je analizirao izjave novinara, političara, pisaca i umjetnika objavljene na jednom portalu u razdoblju od 2006. do studenog 2021. godine. U čak 40 od 43 analizirana slučaja riječ "autizam" i "autistično" korištena je na pogrdan način, uz druge riječi koje su pojačavale negativan kontekst poput "nebitan, iritantan, nemaran, glup, nerealan, neodgovoran". Riječ "autističan" korištena je kako bi se opisalo da je netko nesvjestan svijeta oko sebe i realnosti, da je sebičan ili da nema socijalne vještine, čime se dodatno produbljuju stigma i predrasude o poremećaju sa spektra autizma.
"Autističan kao uvreda"
Autor je sam istaknuo da je nedostatak ovog rada što nije istražio više medija i nije uključio autističnu zajednicu, no nada se da će to ispraviti u idućim istraživanjima. Rad je pokazao da se u hrvatskom javnom prostoru riječi "autističan, autistična, autistično" koriste u negativnom kontekstu kada se želi nekoga uvrijediti ili reći da je "osoba, institucija ili država 'izvan doticaja sa stvarnošću', 'usmjerena samo na sebe', 'neresponzivna'". Patekar je istaknuo i kako hrvatski rječnici imaju zastarjele i pejorativne definicije i opise autizma, koje bi trebalo uskladiti s novim spoznajama o autizmu.
"Ponašaju li se naši političari autistično ili su samo prgavi, nekomunikativni i nepristojni?"
Koliko je povezivanje autizma s negativnim konotacijama štetno za autistične osobe kazali su nam iz Inicijative ASK.
"Ponekad ali ipak prečesto, događa se da se riječ autističan koristi kao uvreda. Korištenje te riječi za vrijeđanje postalo je navika i pošto se to 'samo tako kaže' težina takve uvrede mnogima izgleda mala. Odlučili smo da tu riječ u svrhu uvrede više ne želimo čuti i da želimo zaustaviti tišinu koja ju okružuje. To je uvredljivo i diskriminirajuće u odnosu na kategoriju ljudi na koju se odnosi i njena upotreba hrani kulturu predrasuda i diskriminacije. To nam otežava put do postizanja prava i pronalaženja našeg mjesta u društvu u kojem se više nećemo osjećati pogrešni i neadekvatni. Umjesto da slušamo onaj 'ti si autističan' kako bi nas uvrijedili i ponizili želimo moći na glas reći 'ja sam autističan' bez da nas toga bude sram.
Kako vrijeđanjem, a tako i šutnjom oko toga nesvjesno zagađujemo našu kulturu.
Svijet se konstantno mijenja i evoluira, a s njim i kultura i jezik. Izuzetno je važno korištenje jezika koji je ispravan i poštuje to stanje, osobito za najranjivije pripadnike te skupine", kazali su u ASK-u.
"Ponašaju li se naši političari autistično ili su samo prgavi, nekomunikativni i nepristojni?", pitanje je Inicijative, koju su pokrenuli autistični roditelji autistične djece različitih potreba za podrškom. Inicijativu čine odrasle autistične osobe, a ona se bavi autizmom kroz prizmu kulture različitosti, pitanja samozastupanja i društvene pravde.
"Narušava se dostojanstvo osoba s autizmom"
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak potvrđuje nam da i njezino "iskustvo pokazuje kako se u javnom govoru relativno često koristi riječ autizam kako bi govornik izrazio svoju kritiku ili drugo negativno mišljenje o nekoj osobi ili instituciji.
Često se događa da članovi obitelji osoba s autizmom ili same osobe koje se identificiraju kao osobe s autizmom upozore pravobraniteljicu da je došlo do takve situacije u javnom govoru i traže njezinu reakciju", kazala nam je.
Navela je primjer iz rujna prošle godine, kada je više članova obitelji osoba s autizmom upozorilo na neprihvatljiv i uvredljiv način komunikacije o osobama s autizmom u članku koji je objavljen na jednom portalu i stranici portala na Facebooku pod naslovom: "Je li ministar Beroš autističan ili samo glup? I dalje tvrdi da je cijepljenje jedini izlaz".
"Nakon reakcija građana uvredljiv članak je uklonjen s Facebooka, ali ga se i dalje moglo naći na internetskoj stranici portala", kazala nam je Slonjšak, koja je potaknuta takvim naslovom upozorila portal na "krajnju neprimjerenost i neprihvatljivost takve objave kojom se učvršćuju stereotipi i predrasude o osobama s invaliditetom, u ovom slučaju osobe s autizmom".
Ističe da se takvim izvještavanjem narušava dostojanstvo autističnih osoba.
"Izjednačavanjem percipiranih nepoželjnih i negativnih ponašanja javne osobe s obilježjima autizma, koji je kao specifično stanje dio ljudske različitosti, narušava se ljudsko dostojanstvo osoba s autizmom. Osobe koje žive s nekim od poremećaja iz autističnog spektra, svaka na svoj način, svojim individualnim osobinama svjedoče o bogatstvu ljudske različitosti, a njihovim netočnim i pojednostavljenim obilježavanjem kao osoba koje 'žive u svom svijetu' pojačavaju se štetne posljedice koje za njih imaju takvi stereotipni stavovi", kaže pravobraniteljica Slonjšak.
Dotaknula se i primjera spomenutog u istraživanju.
2013. godine pravobraniteljica je, potaknuta istupom tadašnjeg predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Tomislava Karamarka, koji je svoju kritiku druge političke opcije utemeljio na njihovoj usporedbi s 'autistima', i od njega zatražila javnu ispriku. Tomislav Karamarko je brzo uputio ispriku putem Facebooka, u kojoj je naveo sljedeće: "Dragi prijatelji, iskreno mi je žao zbog moje neprimjerene izjave. Nisam imao namjeru nikoga uvrijediti ili se rugati ljudima i djecom oboljelima od autizma. Ispričavam se vama, vašim obiteljima i svima koji boluju od autizma. Molim da prihvatite moju ispriku". S tim u vezi moramo dodati da autizam nije bolest, već stanje, pa shodno tome osobe ne boluju od autizma već su naprosto osobe s autizmom kao stanjem neurološke raznolikosti.
Majka osobe s autizmom u ime drugih roditelja osoba s autizmom zatražila je da se Karamarko ispriča putem medija jer im je isprika putem stranice na Facebooku uvažavajuća, ali nije dovoljna. Pojasnila je da su Karamarkove riječi uvrijedile nju osobno kao roditelja djeteta s autizmom, ali i ostale roditelje.
Na to koliko je učestalo etiketiranje neke osobe ili institucije riječju autističan ukazuje i to da je pravobraniteljica i u prosincu primila pritužbu osobe s autizmom nakon što je više medija prenijelo izjavu Ivana Đikića, koji je komentirajući epidemiološku situaciju izjavio da je "ponašanje Stožera dosta autistično". Osoba s autizmom to je doživjela kao izravan napad na čitavu zajednicu osoba s autizmom i njihov ponižavajući tretman.
Dakle, osobe s autizmom i članovi njihovih obitelji su vrlo povrijeđeni time što se riječ kojom se opisuje njihova različitost koristi u pogrdne svrhe i time učvršćuju stereotipi i predrasude o njima. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom koristi svaku priliku da podigne razinu svijesti medija i ostalih predstavnika javnosti o štetnosti takvog govora, koji je, nažalost, čest u našem javnom prostoru, jednako kao i pogrdno korištenje ostalih karakteristika vezanih za osobe s invaliditetom, kao što su 'slijepac', 'gluh' ili 'invalid'", istaknula je pravobraniteljica.
Redakcija portala DNEVNIK.hr trudi se srušiti stigmu oko poremećaja sa spektra autizma i promijeniti diskurs o autizmu u javnom prostoru. U serijalu članaka "Destigmatizacija poremećaja sa spektra autizma" odrasle osobe u spektru prvi put su iznijele svoje priče o životu u spektru i same istaknule izazove i probleme s kojima se suočavaju.
OVDJE možete pročitati sve članke iz serijala "Destigmatizacija poremećaja sa spektra autizma".