Autizam se često ne vidi izvana, ali dio koji je svima vidljiv su autistični meltdownovi ili živčani ispadi. Što se događa tijekom meltdowna i kako se osjeća u tim trenucima opisao nam je 40-godišnjak u spektru koji je želio ostati anoniman.
"Autističan sam, govorim i nemam intelektualne teškoće, ali mi je teško opisati meltdownove koje imam i sa svojih 40 godina.
Promjetio sam da ih mogu podijeliti na dvije 'vrste' prema onome što ih izazove.
Jedni su kada me senzorički podražaj baci u kaos. Ne mogu inteligencijom kontrolirati reakciju jer je smetnja i kaos toliko velika da moraju stati, ili se ja moram maknuti, ali je za to često prekasno. Ponekad moram biti suradljiv i kompenzorati i maskirati svoj autizam kroz dan pa me neki senzorički okidači, koje mogu uz napor tolerirati, 'izbace'. Moji meltdownovi su onakvi kakve vidite i inače. Vičem, mašem rukama i psujem. Osjećaj srama je velik jer drugim osobama moje dobi koje nisu autistične se takve stvari ne događaju. S godinama mi se senzorički izazovi povećavaju", rekao nam je 40-godišnjak koji ima posao i aktivan je član društva.
Opisao je i kakva je druga vrsta meltdownova koje doživljava.
"Druga 'vrsta' dolazi od kaosa u komunikaciji. Na primjer, osobe s kojima živim i radim često žele da stvari shvatim i prihvatim na način na koji mi ih oni objašnjavaju. Ali ja znam kako učim i savladavam nove stvari i tražim da im ih se tako i objasni. Točno znam što želim i što mi treba. Ali neki inzistiraju da mi ih objasne svojom logikom, iako to meni ne odgovara. Kada ne razumijem, misle da sam namjerno prkosan ili težak. To mi napravi takav kaos u mozgu da se ne mogu zaustaviti jer krivim sebe za nesporazume u komunikaciji i jer ne mogu objasniti o čemu se radi. Često me tada preplavi i odem u meltdown. Jako mi je teško nači način i dobiti ljude da me čuju", naglašava on.
Kao što vidimo teško je odraslima u spektru koji doživljavaju takve ispade, a posebno teško je djeci koja, pogotovo u takvom stanju, nemaju načina da se zauzmu za sebe pa ovise o ljudima u svojoj okolini da će znati postupiti na pravilan način.
Pročitajte i ovo
Što je zapravo meltdown objasnila nam je psihologinja.
"Meltdown je zapravo živčani slom. U doslovnosti - meltdown živčanog sustava. Na njega utječu različiti faktori. To su uglavnom faktori koji prelaze neku emocionalnu samoregulaciju. Mogu biti razvojne naravi u smislu senzornih teškoća i nekakvog preplavljivanja, ali može biti u kombinaciji sa nekakvim emocionalnim zahtjevima kao što su kršenje pravila, promjena rutina, nenajavljenim aktivnostima, verbalnim napadom, osjećam neuspjeha… Često djeca u školi imaju meltdownove. Ono što je najvažnije da se nikad nije dogodilo samo odjednom. Treba pratiti dnevnik i treba vidjeti što je to točno što dovodi do meldowna jer odrasli s autizmom sami često ne znaju pratiti svoje procese i vidjeti što je to što dovodi do meltdowna, a kamoli djeca", kazala nam je Maja Bonačić, psihologinja iz Zagreba koja provodi dijagnostiku djece i odraslih te im pruža i terapiju u svom Centru, a za rad s autističnom djecom je i nagrađivana.
Pročitajte i ovo
Bonačić ističe da je kod svih senzornih teškoća i prevenciji meltdownova cilj da dijete samo osvijesti koji su njegovi izazovi i što je to što utječe na punjenje te imaginarne čaše, kako bi samo dijete znalo iskomunicirati kad mu nešto počinje biti previše ili mu nešto nije OK i kako bi se samo maknulo iz te situacije.
"Naravno, uz odobravanje okoline, ne prisiljavanje da ostaje u toj situaciji", objašnjava psihologinja Bonačić. Dodaje i kako terapeuti i psiholozi uvijek rade individualnu procjenu o tome kakve senzorne zahtjeve ima dijete te je važno da uvijek postoji soba ili mjesto gdje se dijete može senzorno rasteretiti, odnosno, uravnotežiti. Bilo da je dijete hiper osjetljivo pa treba odsustvo podražaja ili može biti i hipo osjetljivo pa se mora senzorno podražiti.
Pročitajte i ovo
Što ako svjedočimo meltdownu?
Što ako se nađete u blizini osobe koja ima meltdown? Važno je da svojim ponašanjem ne pridonesete tome da osobi bude još gore. Nemojte se ljutiti na njih, derati i biti grubi, poručuju iz ASK incijative za autizam, neurodivergentne osobe, samozastupanje i kulturu različitosti.
"Autistične su osobe prisutne u svim dijelovima života našeg društva. Dužnost i osnova civiliziranog ophođenja svakog građanina je zaštititi i zalagati se za najranjivije pripadnike zajednice.
Autistični se meltdowni događaju svim autističnim osobama, bez obzira na dob, inteligenciju, mjesto i vrijeme. Ono što ne trebamo je da se tijekom meltdowna netko na nas ljuti i urla, jer smo ionako u tom trenutku puni srama i negativnih emocija.
Osnove pristojne interakcije sa svima, pa tako i s osobama s invaliditetom i prihvaćanje socijalne pravde i ljudskih prava posebno su važne za uključenost nas i naše djece u društvo", poručile su predstavnice ASK-a.
Ističu kako je u takvoj situciji najbolje od same osobe koja ima meltdown dobiti informaciju o tome što bi joj pomoglo, na primjer, netko ne želi da ga se dira, dok je drugima potreban čvrst zagrljaj.
Autistične osobe kažu da ovo treba izbjegavati:
- Ne očekujte imati razuman razgovor s nama kada smo u meltdownu
- Ne dirajte nas i pritiščite te obuzdavajte fizički bez pristanka osim ako nismo u životnoj opasnosti
- Ne povećavajte zahtjeve i ne izdajte nove, ne možemo ih čuti i poslušati u trenutku meltdowna
- Ne pokušavajte nas disciplinirati kaznama i nagradama u tom trenutku
- Ne budite nervozni, prijeteći, ne ucjenjujte nas
Što napraviti?
- Budite empatični ili bar suosjećajni
- Prihvatite da smo u meltdownu i da trebamo pričekati da prođe
- Budite mirni i pribrani, nama je teže nego vama
- Smanjite vanjske podražaje, napravite "zid" između nas i ostalih osoba (npr. u shopping centru), osjećaj jada i srama osjećamo i mi i krivo nam je da smo vas iznevjerili
- Odvedite nas na mirno i sigurno mjesto
- Ponudite nam senzoričke i fidget predmete za samoregulaciju
NAPOMENA
S obzirom na to da neke osobe iz spektra i skrbnici osoba iz spektra preferiraju različite nazive, u želji da poštujemo i jedne i druge, u serijalu članaka o Destigmatizaciji poremećaja sa spektra autizma smo koristili dva oblika: osobe s autizmom i autistične osobe. Oba su termina jednakovrijedna te je na osobi na koju se odnosi da odluči koji izraz joj više odgovara.
Sadržaj je nastao u sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti 2021. Agencije za elektroničke medije.
