Rat u Ukrajini zabrinuo je mnoge građane i građanke u Hrvatskoj, tim više što se u novijoj povijesti na ovim prostorima događalo nešto slično pa su se mnogi i zbog toga poistovjetili s ratom u Ukrajini.
Svi su nakon korone čekali proljeće – izlaske, početak novog starog normalnog, a onda je počeo rat, a sve to utječe i na međusobne odnose - u obitelji, prijateljstvu, poslu ... Mnogi naši poznanici, prijatelji, gledatelji osjećaju tjeskobu dok gledaju vijesti, no pomoć postoji i važno je da pravovremeno shvate da su u svojevrsnom problemu pri čemu nikako ne smijemo zaboraviti na najmlađe koji sve vide i čuju.
Kako se nositi s vijestima o ratu nakon pandemije i potresa, savjetovala je u Dnevniku Nove TV psihijatrica Martina Rojnić Kuzman.
''Iskustvo Domovinskog rata sigurno je jako utjecalo na to kako se osjećam u ovoj situaciji, kako se ponašamo jer neke slike ako je netko preživio bombardiranje, boravak u skloništu, gubitak bliskih osoba, to je nešto što se evocira i ta sjećanja mogu biti jednako živa kao što su bila i 90-ih. No, cijela Europa je preživjela rat – Prvi, Drugi pa je bio i Hladni rat pa ratovi 90-ih i cijela Europa ima traumatska iskustva i u cijeloj Europi možemo vidjeti porast tjeskobe i zabrinutosti'', kazala je Rojnić Kuzman.
Podsjetila je da je ''pandemija dovela do jako velikog emotivnog iscrpljivanja svih i može se usporediti s trčanjem maratona i jedan kilometar prije cilja dolazi netko i kaže da se treba trčati još 20 kilometara, to je situacija koja većinu ljudi baca gotovo u stanje očaja i visoke razine tjeskobe i vrlo se teško s time nositi''.
''Vjerojatno je ovih prvih dana početka invazije na Ukrajinu većina ljudi imala veliki osjećaj tjeskobe gotovo do razine paralize, poteškoća sa spavanjem, strahove, depresivnost, provale emocije, bijesa i slično što jest nekakva akutna reakcija koja se obično vidi u takvim stresnim situacijama. No, nakon toga i samo vrijeme dovodi do toga da se malo smanji intenzitet toga odnosno da se kod ljudi mogu pojaviti i neke druge obrambene snage koje nam mogu pomoći da se smirimo'', objasnila je Rojnić Kuzman.
Jedna od tih stvari je probati ostati u sadašnjosti, istaknula je, ''vezati se za činjenice – da postoji rat u Ukrajini i da većina zemalja želi riješiti tu situaciju, a ono što nam stvara tjeskobu su mogući ishodi te situacije – što se dogoditi, hoće li svijet preživjeti, hoće li biti nuklearni rat – to je ono što stvara većinu tjeskobe i to je ono što bi ljudi trebali razlikovati: ono što je sada i ono što su naši strahovi. Drugo je limitirati učinke onih stvari koji nam pojačavaju tjeskobu sada poput izloženosti medijima – ako oni potiču razinu panike, osobu koja to sve konzumira to ispunjava tjeskobom i ona ne zna kako se više nositi s time, dakle, pola sata, sat utrošiti na medije''.
''Kada je riječ o djeci, opet valja reći da je važno držati se činjenica i imati u vidu da oni osjećaju naše emocije te s njima razgovarati autentično i iskreno te se brinuti za sebe – treba se sjetiti da je svatko od nas već puno toga proživio i da postoje stvari koje nas smiruju i njih treba raditi redovito'', zaključila je Rojnić Kuzman.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr