Ekipa Provjerenog posjetila je najugroženija područja i istražila u čemu je problem. Zašto su uvijek ista mjesta na udaru: Jesu li krivi ljudi koji su gradili gdje se nije smjelo ili je kriv sustav obrane od poplava?
Karlovac i Jasenovac spašeni su uz nadljudske napore. U Jasenovcu je zabilježen povijesno rekordni vodostaj Save od 928 centimetara, čime je premašen rekord od 907 cm iz 1918. godine. U Kostajnici su aktivirana klizišta, kuće su srušene, a ljudi su u minuti ostali bez svega. Tek pukom srećom izbjegnute su ljudske žrtve.
Mještani Hrvatske Kostajnice još će se dugo oporavljati
Ovu će godinu zapamtiti stanovnici Hrvatske Kostajnice. Nakon odrona tla sravnjeno je sedam kuća, a stanovništvo je za dlaku izbjeglo smrt. A godinu 2014. pamtit će istočna Slavonija, kada je pukao nasip u Rajevu selu. Dvoje je ljudi poginulo, a devet tisuća evakuirano. Obnova je potrajala tri godine.
I tako svake četiri godine do katastrofe gotovo uvijek dolazi na istim mjestima. Nemoguće ih je spriječiti, ali se posljedice mogu ublažiti. U Hrvatskoj su, međutim, iz godine u godinu sve veće. A upravo je sisačko područje najveća ovogodišnja žrtva.
"Živi pakao. Pakao je mala riječ za taj doživljaj jer ja sam čovjek koji je prošao rat, ali ovo se ni s čim ne može usporediti", opisao je Semir Orlić.
Prije su bili u ulici koja je nestala, a sada su predvorju hotela. Nekoliko obitelji vrijeme i dalje provodi zajedno, a tema razgovora uvijek je ista.
"Oni zaista cijelo vrijeme pričaju samo o tome što se dogodilo i kako se dogodilo. Rekonstruiraju te događaje", rekla je Maja iz Crvenog križa Hrvatske Kostajnice. "Trebat će im zaista još dug period za oporavak jer su zaista doživjeli ogroman šok", dodala je.
Dodijeljen im je novi smještaj, sada samo čekaju preseljenje. Uskrs možda dočekaju u novom domu. Svi ostali čekaju smirivanje vremenskih prilika, a nakon toga i ozbiljne razgovore s državnim institucijama.
Područje oko Kosinja poplavljeno je svake godine
U Kosinju je, kako je ispričao Josip iz Donjeg Kosinja, voda "preko noći narasla za skoro dva metra, dan za danom rasla je sve više i više".
Cijeli je Kosinj odsječen, a brod je jedino prijevozno sredstvo koje potopljeno mjesto spaja s civilizacijom, i tako je već više od tjedan dana. O razmjerima potopa možda najbolje govori podatak da udaljenost između dviju najudaljenijih točaka iznosi 25 km.
U Donjem Kosinju poplavljeno je pedesetak kuća, a dodatni su problem štakori i zmije, koje je voda doslovno nanijela u kuće.
Ante i Ana ondje su starosjedioci. U istoj kući žive od 1968. godine. Ona je na brežuljku i u nju voda nikada nije ušla.
"Ona dođe do vrta, pokrije put i otiđe za par dana. Ovo što se sad događa je čudo", rekla je Ana.
To je područje poplavljeno svake godine. Lokalno stanovništvo tvrdi da tako ne bi trebalo biti. Rješenje je, tvrde, u propuštanju vode kroz dva tunela do obližnjeg Švićkog jezera, gdje nema kuća.
"Neka otvore tunele i vodostaj će se smanjiti. Ne znamo dokad ćemo ovako moći jer će uvijek doći nova kiša i novi snijeg", rekla je Katarina Rest iz Donjeg Kosinja.
Sumnjaju da su u pozadini krupniji interesi. Godinama se, kažu, govori o izgradnji nove brane. Neki misle da se potapanjem prisiljava stanovništvo da ode i jeftino proda imovinu. A s druge strane, iz političkih se krugova tvrdi da kuće tamo nisu ni trebale biti sagrađene.
"To nije točno. Može se vidjeti da su sve kuće građene u brdu", rekla je Katarina.
Iz HEP-a je poručeno da su za to odgovorne Hrvatske vode. Od tamo pak lopticu vraćaju u HEP-ovo dvorište.
Vodostaj u Jasenovcu srušio rekord
Vodostaj Save u Jasenovcu nikada nije bio viši. Ove godine iznosio je 928 centimetara, čime je premašen rekord od 907 cm iz 1918. godine.
"Situacija je jako loša. Sve mi je pod vodom. I prije četiri godine došlo je do poplave, ali nije bila ovakva", rekla je Milena Vukašinović.
Jasenovac se branio svim raspoloživim snagama, od ronioca do vojnika, koji su nadljudskim naporima sprječavali probijanje nasipa.
Nasipi više ne mogu biti jedina linija obrane
Kada je nasip u Račinovcima pukao, nitko nije ni bio svjestan što se dogodilo. No iz današnje perspektive, čelni čovjek Hrvatskih voda, a tada jedan od glavnih operativaca vjeruje da se protiv prirode nije moglo.
"Moramo i dalje nadograđivati sustave. U proteklih 10 do 15 godina puno se toga uočilo. Ruše se rekordi, to jest u proteklih 10-15 godina gotovo su sve rijeke u Hrvatskoj prestigle svoje maksimume", rekao je Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda.
Na istoku Slavonije uništeno je 2100 kuća. Život se ni nakon obnove nije vratio u normalu.
Ima i slučajeva za koje se može okriviti ljudski faktor. Na području Velike Gorice prije osam godina najmanje poplavljenih kuća bilo je od starosjedioca koji su gradili visoke temelje na mjestima do kojih voda teško prodire.
"Negdje se oduzima prostor prirodi. Brojne su vikendice u poplavnim područjima, a neki su se tamo i trajno nastanili pa su sada ugroženi. Nama je zapravo i teško provlačiti nasip jer moramo ići sve bliže koritu", objasnio je Đurković.
Nasipi više nisu jedino rješenje.
"Treba graditi i dodatne prirodne retencije poput sustava obrane u Karlovcu koje će pomoći tom gradu, ali i sisačkom području", dodao je Đurković.
Svi u konačnici očekuju neko trajno rješenje, a ne poplave koje će svake godine uništavati ljudske živote.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno.
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr.