Održan je prosvjed na zagrebačkom Zrinjevcu u subotu u organizaciji Udruge Franak.
"Danas smo ovdje jer Vrhovni sud nije obavio svoju ustavnu zadaću, jer 55.000 hrvatskih obitelji s konvertiranim kreditima nema pravnu sigurnost za svoje tužbe, jer niti jedna od 35.000 obitelji s ugovorima u švicarcima ne zna kako točno postaviti svoje tužbene zahtjeve vezano za ništetnost cijelih ugovora", rekao je u svom govoru na prosvjedu Goran Aleksić iz Udruge.
"Sedam godina nakon konverzije, gotovo pet godina nakon pravomoćnosti kolektivne presude u slučaju franak, 75 dana prije zastare potraživanja na pojedinačne tužbe na temelju kolektivne presude, mi i dalje nemamo pravnu sigurnost za naše tužbe", nastavio je Aleksić.
This browser does not support the video element.
Udruga Franak još je prvog ožujka najavila okupljanje kada su i predstavili glavne zahtjeve:
"1. Vrhovni sud mora odmah i bez odlaganja donijeti potrebno pravno shvaćanje koje se tiče 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima.
2. Vrhovni sud mora hitno donijeti i pravna shvaćanje o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom", kazali su.
This browser does not support the video element.
Oglasio se i HUB
Nastavno na prosvjed oglasili su se i iz HUB-a, a priopćenje prenosimo u cijelosti:
"U Hrvatskoj je 2015., na osnovi zahtjeva samih potrošača, u skladu sa zakonom, provedena konverzija kojom su bivši korisnici CHF kredita u potpunosti obeštećeni.
Zakon je bio rezultat državne intervencije u CHF materiju, pri čemu je imao retroaktivni učinak kojim su korisnici CHF kredita stavljeni u poziciju kao da su od datuma uzimanja CHF kredita uzeli kredit vezan uz EUR.
Banke su bile dužne prihvatiti zahtjev potrošača za konverzijom te slijediti postupak konverzije koji im je detaljno propisao zakon. Time je zakonodavac, na teret banaka, u potpunosti izjednačio položaj bivših korisnika CHF kredita s korisnicima EUR kredita. Banke su snosile sav trošak konverzije u ukupnom iznosu od oko milijardu eura.
Pojedini potrošači temelje svoje zahtjeve za dodatnim isplatama na razlici koja se temelji na obračunskoj usporedbi s nepostojećim kreditom u kunama fiksne kamate stope od oko 4,2 posto. Općepoznato je da u vrijeme kad su banke u ponudi imale CHF kredite u ponudi u Hrvatskoj nije postojao kreditni proizvod u kunama s fiksnom kamatnom stopom od 4,2 posto. U ponudi je eventualno bio kunski kredit s promjenjivom kamatnom stopom u iznosu nešto više od 10 posto.
Ovakva potraživanja nekih potrošača stoga ne samo da nisu utemeljena na zakonu, nego ne slijede niti ekonomsku realnost vremena u kojem su dizali kredite. Ovakvim zahtjevima se suprotno svrsi zakona, neopravdano i neutemeljeno želi bivše korisnike CHF kredita staviti u ekonomski povoljniji i nezakonito povlašteni položaj u odnosu na sve druge korisnike kredita u Hrvatskoj.
Pravna sigurnost i stabilnost bankarske industrije su okosnice stabilnosti svakog gospodarskog i političkog okruženja, a krajnji korisnici stabilnosti su upravo građani i poslovni subjekti."