Švicarska osigurala trećinu BDP-a za spašavanje Credit Suissea: "Zašto koriste javni novac da bi spasili banku za ultrabogate?"

UBS je objavio da će za posrnuli Credit Suisse platiti 3,4 milijarde dolara, a vlada je tom iznosu dodala i prve 5,4 milijarde dolara gubitaka na izvedenicama i drugoj rizičnoj imovini.

tri vijesti o kojima se priča Poziv Domagoja Mikića Ugradio zubne implantate koji ispadaju pa se prestao javljati: "Imam upalne procese koje dan danas liječim" novi gaf Brnabić se ponovno osramotila na internetu: "Koliko jadan moraš biti da..." Drama u francuskoj Nižu se otmice: Ciljaju jednu skupinu ljudi, traže otkupninu, a žrtve vraćaju bez dijela tijela

Sporazum o preuzimanju uključuje ogromnu potporu države i središnje banke iz programa kredita i jačanja likvidnosti te obećanje vlade da će apsorbirati do devet milijardi franaka potencijalnih gubitaka od preuzimanja.

Prošli tjedan Credit Suisse objavio je da je od švicarske središnje banke osigurao 50 milijardi franaka iz programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti. Program može koristiti ako je vrijednost kolaterala, poput hipoteka i vrijednosnih papira, veća od iznosa kredita.

Pročitajte i ovo Teški dani za Credit Suisse Što je bilo potrebno da bi se poljuljala jedna od najvećih svjetskih banaka? Samo dvije riječi

Povrh toga, središnja banka ponudila je banci nastaloj spajanjem UBS-a i Credit Suissea hitni zajam za likvidnost od čak sto milijardi švicarskih franaka i još sto milijardi franaka iz državnog mehanizma zaštite likvidnosti, za koji izričito jamči švicarska vlada.

Ukupno 259 milijardi franaka potpore odgovara trećini švicarskog BDP-a, koji je prošle godine iznosio 771 milijardu franaka.

Središnja banka nije željela odgovoriti na pitanje jesu li Credit Suisse ili UBS iskoristili ponuđeni novac.

Pročitajte i ovo Sada je službeno Slamka spasa: Najveća švicarska banka kupuje i spašava Credit Suisse!

I UBS i Credit Suisse spadaju u skupinu 30 globalno sistemski važnih banaka, čije je poslovanje pod budnim okom regulatora, napominje Reuters.

"Vlada će glasačima morati objasniti zašto izlažu riziku novac građana, poreznih obveznika, da bi spasili banku koja je uglavnom servisirala ultrabogate, radila nevjerojatne stvari u investicijskom bankarstvu", rekao je Reutersu bivši izvršni direktor jedne globalne banke.