Predstavljajući rezultate poziva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o izgradnji, dogradnji, rekonstrukciji i opremanju predškolskih ustanova, premijer Andrej Plenković istaknuo je da je dodijeljeno 1,28 milijardi kuna.
Za izgradnju je namijenjeno 848,1 milijuna kuna, za dogradnju ili nadogradnju 364,9 milijuna kuna, za rekonstrukciju 58,8 milijuna kuna i za adaptaciju: 8,6 milijuna kuna.
Projekte je prijavilo 126 općina, 76 gradova i jedna županija, a osigurani su dodatni kapaciteti za 17.036 djece.
''Želimo pomoći najmlađima i roditeljima''
Temeljem pristiglih i odobrenih prijava, država će financirati izgradnju 123 nova vrtića, dogradnju 98 vrtića, rekonstrukciju i opremanje postojećih 29 građevina druge namjene u cilju pretvaranja u vrtićke kapacitete te adaptirati i opremiti devet postojećih dječjih vrtića. Država će tako uložiti 1,22 milijarde kuna u ukupno 259 dječjih vrtića.
''Riječ je o širokom, gustom i intenzivnom ulaganju'', istaknuo je Plenković te je zahvalio nizu resora - poljoprivredi, mladih, graditeljstva, pored obrazovanja, na sudjelovanju u cijelom procesu.
''Želimo pomoći najmlađima da se od najranije dobi socijaliziraju i činimo dugoročno dobro od samoga temelja'', poručio je, između ostalog, premijer, koji danas bilježi točno šest godina otkako obnaša premijersku dužnost.
Sve općine i gradovi koji se u ovom pozivu nisu stigli prijaviti ili nisu uspješno prošli procjenu, imaju mogućnost prijave na drugi poziv koji će se objaviti do kraja ove godine.
''Ovo je jedno od najvećih ulaganja u predškolski odgoj'', istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovana Fuchs te dodao da su sredstva raspoređene u sve hrvatske županije.
U nekim županijama bit će u potpunosti riješen problem nedostatka vrtića
Najviše sredstva potraživano je i odobreno u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji te Gradu Zagrebu.
Predloženim intervencijama smanjit će se udio općina i gradova koje nemaju niti jedan vrtić. Nakon izgradnje i dogradnje vrtića temeljem ovog poziva u Hrvatskoj će biti samo 45 općina i gradova koje neće imati vrtićki objekt.
S obzirom na to da njih 42 posto ima manje od 40 djece vrtićke dobi, te općine i gradovi osigurali su mjesta u vrtiću za djecu iz svog područja suradnjom sa susjednim općinama, školama i slično.
U nekim županijama, poput Vukovarsko-srijemske, u potpunosti će biti riješen problem nedostatka vrtića, odnosno nakon izgradnje i dogradnje vrtića temeljem ovog poziva sve općine i gradovi Vukovarsko-srijemske županije imaju objekt za rani predškolski odgoj i obrazovanje.
Dodatna mjesta za više od 17.000 djece
U gradu Zagrebu izgradit će se sedam novih dječjih vrtića, a dograditi, opremiti i rekonstruirati njih još devet. Time će se osigurati dodatnih 1400 mjesta u dječjim vrtićima u gradu Zagrebu te dodatnih više od 1800 novih mjesta u Zagrebačkoj županiji.
U gradovima Splitu i Rijeci izgradit će se po dodatna dva nova vrtića, a ukupno će se u Splitsko- dalmatinskoj županiji osigurati dodatnih više od 1300 novih mjesta u vrtićima, a u Primorsko goranskoj županiji novih 660 mjesta, od čega u Gradu Splitu više od 250 novih mjesta, a u Gradu Rijeci više od 100 novih mjesta.
Nakon što kapaciteti budu izgrađeni u cijeloj Hrvatskoj, istaknuo je da će se osigurati dodatna mjesta za više od 17.000 djece koja bi bez ove intervencije države ostala neupisana u dječji vrtić.
Iako je financiranje ranog predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) u cijelosti u nadležnosti općina, gradova i županija istaknuto je da se pokazala potrebnim intervencija središnje države kako bi se ukinule nejednakosti u pristupu djece RPOO-u zbog manjka fiskalnih kapaciteta JLS-ova i/ili nedovoljne prioritizacije RPOO-a.
Samo kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za vrtiće je osigurano 1,62 milijarde kune kako bi do sredine 2026. godine 90 posto djece u dobi od tri godine imalo priliku pohađati program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kako bi se postigao taj obuhvat, potrebno je osigurati više od 20.000 dodatnih mjesta u vrtićima.
Hrvatska ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja djece u ranom predškolskog odgoju i obrazovanju (HR: 79,4 posto, EU: 92,8 posto). Postoje izrazite i sustavne regionalne razlike u obuhvaćenosti djece. Obuhvaćenost je najviša u najrazvijenijim županijama i obrnuto. Prostorna dostupnost osobito je problematična u ruralnim krajevima te manjim i slabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave.
Demografska obnova je strateški prioritet, a ulaganja u rani i predškolski odgoj imaju presudan doprinos, istaknuo je Plenković i podnoseći dan ranije u Saboru Godišnje izvješće o radu Vlade.
''Od 2017. uložili smo dvije milijarde kuna u gotovo 500 dječjih vrtića. Novim ulaganjima od milijarde i 220 milijuna kuna ukupan iznos će dosegnuti čak tri milijarde i 400 milijuna kuna ulaganja u dječje vrtiće. To je u povijesti ikada najveće ulaganje u predškolski odgoj. Na taj način želimo omogućiti kvalitetniji razvoj naše djece i olakšati život roditelja'', kazao je ranije Plenković, koji je najavio i da će država financirati po jedan obrok dnevno u svim osnovnim školama.
Međutim, problema je puno pa će u subotu u Zagrebu biti održan prosvjed predškolskih sindikata i udruga koji upozoravaju na preopterećenost i nedostatak odgojitelja, neprimjerene prostore, ugroženost sigurnosti i zdravlja djece, neujednačene plaće te nepoštivanje Državnog pedagoškog standarda.