"Bilo je pojava govora mržnje u širem i užem smislu, a to je pitanje DORH-a i sudova. Došlo je do vrlo štetnog, destruktivnog, problematičnog i opasnog isticanja pojedinih tema na način koji može direktno škoditi jer govor mržnje moće poticati i druge na različite vidove diskriminacije i nasilja", rekla je pravobraniteljica tijekom rasprave o izvješću za 2021. godinu.
Time je odgovorila Ivani Kekin (Možemo) koju je zanimalo je li u javnom prostoru u slučaju Zambija primijetila pojačan govor mržnje i huškanje od strane pojedinaca, političkih stranaka i dijela medija koje je bilo motivirano transfobijom, homofobijom, rasizmom i sl. te je imalo značajan utjecaj na cijelu grupu ljudi.
Šimonović Einwalter rekla je i da je slučaj Zambija otvorio brojna pitanja podsjetivši kako je na govor mržnje reagirala i dopisima DORH-u te Agenciji za zaštitu osobnih podataka i Vijeću za elektroničke medije.
Zlouporaba ugovora o posmrtnom i doživotnom uzdržavanju
Pučka pravobraniteljica je, na upit SDP-ove Martine Vlašić Iljkić o problemima starijih osoba koji sklapaju ugovore o doživotnim i dosmrtnim uzdržavanjima pri čemu ne postoje zaštitni mehanizmi prilikom njihovog sklapanja, rekla da nisu svi ti ti ugovori problematični već njihova zlouporaba.
Upozorila je kako trenutno nema dovoljno 'osigurača' u pravnom sustavu niti je ograničen broj ugovora koje pojedina osoba može sklopiti, a ne postoji registar onih koji su sklopile te ugovore.
Smatra i kako prosječna starija osoba niti ne zna koja je ključna razlika između ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a osobe koje ih sklapaju su pravilu one koje se više ne mogu brinuti same za sebe niti znaju u što se točno upuštaju.
Upozorila je da kada se ne izvršavaju ugovorene obaveze i dolazi do njihovog raskida postupci predugo traju, a starije osobe ostaju bez skrbi i pomoći te umiru čekajući raskid ugovora.
Višak lažnih vijesti, manjak povjerenja u znanost
HDZ-ovu Maju Grba Bujević zanimalo je što je pučka pravobraniteljica napravila po pitanju zaštite građana od lažnih vijesti i dezinformacija. Šimonović Einwalter podsjetila je da je u 2021. za vrijeme pandemije covida bila pojačana pojava lažnih vijesti i dezinformacija te je bilo vidljivo i nedovoljno povjerenje u znanost.
"Obračunavanje sa širiteljima lažnih vijesti, pogotovo onima koji to čine zlonamjerno, iznimno je bitno jer se inače gubi mogućnost prenošenja točne informacije na osnovu kojih građani mogu stvarati svoje sudove", poručila je.
Šimonović Einwalter je, na upozorenje Veljka Kajtazija o problemima ispisivanja romske djece iz škola i njihove segregacije, kazala da je "segregacija romske djece sramota RH" i pitanje koje žurno treba riješiti.
Izraditi plan desegregacije djece u školama
Primarno tu vidi ulogu Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i jedinica lokalne samouprave i samih škola.
Smatra da segregacija romske djece s jedne strane proizlazi iz prostorne segregacije, a dio problema je u stavovima roditelja koji ne žele da njihova djeca idu u razrede s romskom djecom. Stoga bi hitno trebalo izraditi Akcijski plan desegregacije djece u školama, poručila je.
Mostovog Nikolu Grmoju zanimalo je krši li Vlada Andreja Plenkovića ustavna i ljudska prava te slobode hrvatskih građana. Šimonović Einwalter je rekla da se u njezinom izvješću u odnosu na brojna pojedinačna pitanja ukazuje na kršenja prava hrvatskih građana.
"Država jest ta koja krši ljudska prava. Međutim, država ih i štiti i različiti dionici u tom sustavu imaju različitu ulogu", kazala je.