Nabava američkih oklopnjaka za Hrvatsku vojsku (HV) već je dugo jedna od tema oko koje se puškara s dva politička brda. Hoće li barem oko ovoga pitanja nastupiti primirje ili barem zatišje, možda bude jasnije nakon što je predsjednik Vlade Andrej Plenković upoznao javnost s napokon postignutim dogovorom na konferenciji za medije u Banskim dvorima nakon užeg kabineta Vlade.
''Sukladno ciljevima kao jedne od saveznice NATO-a ambicija Hrvatske je da do 2026. ima srednju pješačku brigadu. Za to naša kopnena vojska mora imati opremu pa i vozila Bradley'', kazao je premijer.
''Ukupna vrijednost ovoga programa je 196,4 milijuna dolara. U ranijoj fazi ponuda SAD-a je bila da će njihova donacija iznositi 45 milijuna dolara. No, dogovorili smo da će donacija biti 51 milijun dolara. Uplata s hrvatske strane bit će time za šest milijuna dolara manja. Ukupna uplata će biti 145,3 milijuna dolara'', kazao je Plenković.
''Dogovor je ranije bio 62 borbena vozila, pet za obuku i 17 za popravke. Sva 62 borbena vozila će biti modernizirana i opremljena na istoj razini. Prvo je trebalo biti samo 28. Imat ćemo 22 vozila za rezervne dijelove, dakle, podigli smo ukupni broj s 84 na 89'', pobrojio je premijer.
Objasnio je da će oprema uključivati automatski top od 25 milimetara, strojnicu kalibra 7,62 te protuoklopne rakete: ''Hrvatska vojska će dobiti novu kvalitetu i biti puno bolje opremljena za ispunjavanje svojih zadaća. Sama modernizacija vozila odvijat će se u Slavonskom Brodu, Đuri Đaković, oni će s američko britanskom kroporacijom biti zaduženi za modernizaciju, odnosno da nakon što vozila budu transportirana budu modernizirana''.
''Strateški cilj Hrvatske u jačanju savezničkih, partnerskih odnosa s SAD-om je ispunjen. Dobili smo dogovor koji sadrži manju cijenu za Hrvatsku, potpunu opremljenost 62 vozila plus 22 umjesto 17 vozila za rezervne dijelove'', rekao je Plenković.
Prva vozila će stići u Hrvatsku 2023. i dolazit će sukcesivno u Hrvatsku.
''Ova stvar je puno pozitivnija u odnosu na ono od prije nekoliko tjedana, očekujemo pozitivno mišljenje predsjednika'', kazao je ministar obrane Mario Banožić.
''Pripremali smo razmjenu pisama kojom će se formalizirati suradnja, američke donacije i određena ulaganja kako bi se ta vozila stavila u funkciju'', istaknuo je Plenković
''Dobili smo dogovor koji sadrži manju cijenu'', zaključio je i dodao: ''Hrvatska vojska će na taj način dobiti jednu novu kvalitetu... Zahvaljujem ministru Banožiću i drugima koji su nam omogućili da na sjednici Vlade u četvrtak donesemo odgovarajuću odluku''.
Upitan bi li do dogovora da nije bilo pritiska s Pantovčaka, odvratio je: ''Ovo je projekt hrvatske Vlade, a ne predsjednika jer na njemu je radila Vlada 2017. godine i ministar Krstičević, a nastavila raditi Vlada danas''.
Banožić je istaknuo da se na ovaj način uštedjelo 100.000 dolara po vozilu i poručio: ''Proces bi sigurno bio lakši da je predsjednik Republike bio afirmativan. Međutim, on sebe želi staviti u nekakav primat i vidimo da je ovo, kao i u slučaju aviona, bila promašena prilika''.
Prva tranša bit će plaćena u sljedećim tjednima, najveća rata iznosit će oko 47 milijuna dolara, a moguća je i ranija otplata, kazao je Plenković.
Konfuzija oko Ukrajine: ''Milanovićeva izjava je nestvarna''
Plenković je na traženje novinara komentirao izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića o Ukrajini, o kojoj su se raspisali svjetski mediji, a Ukrajina je pozvala hrvatsku veleposlanicu na razgovor.
''Ja sam to komentirao sinoć, nemam što dodati. Ništa me ne iznenađuje. Izjava je nestvarna. ... Nažalost, nije ovo prvi put da imamo pozive naših veleposlanika nakon što Milanović komentira vanjsku politiku. Bugarska, Mađarska, Austrija, i sad Ukrajina, to je niz nama dosta važnih zemalja'', kazao je.
''U ime hrvatske Vlade, stav je jasan i jednoznačan godinama, mogu reći da je temeljna pozicija poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine'', kazao je hrvatski premijer koji nije želio špekulirati oko moguće eskalacije sukoba te je poručio: ''Dajmo šansu diplomaciji. Svi žele mir, nitko ne želi sukob''.
''U Ukrajini postoji napetost na granicama, imamo okupirana područja već osam godina, temeljna pozicija Hrvatske je davanje prioriteta mirnom rješenju sukoba, suradnja s našim partnerima. Uloga Hrvatske je konstruktivna'', poručio je.
Upitan je li se čuo s ukrajinskim predsjednikom, kazao je da za time nema potrebe: ''Oni imaju predstavnike tu i dobro su informirani o svemu. Vjerujem da nisu oduševljeni, ali ima ih još koji nisu oduševljeni''.
Plenković je odgovarajući na novinarska pitanja komentirao i još neke aktualne teme, a o nekima je već govorio ranije na konferenciji o energetskoj sigurnosti - o otvaranju pregovora s OECD-om i paketu pomoći koji Vlada sprema kako bi pomogla građanima.
Upitan o testiranju učenika u školama, istaknuo je da treba učinti sve da učenici budu u učionicama: ''Ovako izbjegavamo situaciju da iz obrazovnog procesa ispada cijeli razred. Što se tiče testiranja u službi, tu se ne mijenja ništa i to će još trajati. Broj zaraženih srećom ne prati broj hospitaliziranih niti je znatno povećan broj preminulih. Samo kombinacijom cijepljenja, uzimanja booster doze i pridržavanja mjera možemo suzbiti širenje COVID-19''.
No, do kada će država plaćati testiranja u službi, pitanje je na koje nije odgovorio, već je samo kazao: ''Zasad možemo sve nositi''.
Što smjeraju na Pantovčaku?
S Pantovčaka zasad još nema nikakve reakcije oko daljnjeg razvoja situacije u vezi Ukrajine, a ni nakon što je s izvršnoga dijela Markova trga stigla potvrda da je postignut dogovor o nabavi borbenih vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS.
Već godinama, točnije od 2017., razgovaralo se o moderniziranoj verziji oklopnog vozila M2A3, kojom se i danas koristi američka vojska.
No, iz SAD-a su, podsjetimo, u jednom trenutku rekli da nisu u mogućnosti isporučiti tu verziju, nego stariju - M2A2 ODS. Ta se vozila nalaze na skladištu i postavilo se pitanje njihove modernizacije na razinu oklopnog vozila M2A3.
Predsjednik Republike Zoran Milanović u više je navrata govorio da ponuda Vlade SAD-a za opremanje HV-a borbenim vozilima pješaštva Bradley ima za Hrvatsku i strateški politički značaj te je tvrdio da je Vlada mogla i morala odluku donijeti ranije, a ne čekati do zadnjeg trena.
U MORH-u i Banskim dvorima imali su drugačije mišljenje, pa se i ta prepirka s resornim ministrom Mariom Banožićem i premijerom s jedne te vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) Milanovićem odužila i rezultirala novom salvom međusobnih optužbi i kritika.
Što se tiče same vojske, onih koji će vozila koristiti, kako stvari stoje, kazao je u nedavnom razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Ivanom Pezo Moskaljov prvi čovjek kopnene vojske, general pukovnik Boris Šerić.
"U odnosu na ono što je preporučio Glavni stožer, to je sada u ovome trenutku jedna od boljih odluka i boljih preporuka. No isto tako treba voditi računa da vojni savjet sugerira, ako ne ide Bradley, da se mora krenuti s opremanjem nekom drugom borbenom platformom."
Iako je riječ o političkoj odluci, kada je u pitanju odgovor SAD-u krajem mjeseca, smatra da su generali svoje već kazali. Potvrdio je i o kojem je iznosu riječ. "Oko 190 milijuna dolara. Mislim da si u ovom trenutku Hrvatska to može priuštiti", istaknuo je Šerić, koji smatra da je to za Hrvatsku dugoročno dobro rješenje.
"Za otprilike 10 godina sigurno je dobro rješenje, a nakon toga parcijalna modernizacija", zaključio je general pukovnik.