Osamedesetih je Predsjednica, kaže, jako pratila nogomet. ''Kao Riječanka sam odlazila na utakmice Rijeke, ali naša Rijeka u to vrijeme je bila nekakav rezervni klub za Partizan i Crvenu Zvezdu i oni domaći igrači koji su bili dobri i kvalitetni odlazili su najviše u Hajduk, nešto malo u Dinamo'', rekla je prije nekoliko dana Kolinda Grabar-Kitarović.
Zbog te je izjave NK Rijeka tražio od predsjednice službeno objašnjenje. I dobili su ga. ''Najtalentiraniji hrvatski igrači, poput Grobničana Zorana Šestana, sjedili su tada na klupi, dok su neki drugi, manje talentirani, ali politički podobniji, dobivali priliku. U tom kontekstu sam tadašnju NK Rijeku okarakterizirala kao rezervni klub'', stoji u Predsjedničinu odgovoru. "Krepat', ma ne molat" njezino je geslo, poručuje. I prije će krepat', kaže, nego se odreći Rijeke.
NK Rijeka odgovara da njihov klub ''oduvijek bezrezervno pripada svojim navijačima, svome gradu, svome kraju, Hrvatskoj i svima koji je nose na srcu''.
"Sjećam se kada je Rijeka 70-ih godina osvojila svoj prvi kup i kada je igrače dočekalo 60.000 Riječana. Pretpostavljam da to nisu bili navijači Partizana ni Crvene Zvezde'', rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Podijelila i povjesničare
Predsjednica dijeli i povjesničare. Prema njezinu tumačenju, nekadašnja Jugoslavija bila je iza željezne zavjese, iako nije spadala među zemlje Varšavskog pakta, nego u pokret nesvrstanih. Predsjednica se pozvala na tumačenje Winstona Churchilla, a on Jugoslaviju svrstava pod željeznu zavjesu.
"Ako željeznu zavjesu shvatimo kao simbol pripadnosti određenom sustavu, komunističkom sustavu, onda možemo njezinu teoriju ili izjavu podržati u tome smislu'', kaže dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest.
S druge strane, povjesničar dr. sc. Dragan Markovina tvrdi da nije točna Predsjedničina izjava kako je Jugoslavija bila iza željezne zavjese. ''Posebno ona koja se bavi diplomacijom, upisala je doktorat, cijeli život je u visokoj politici, jako dobro zna da se Jugoslaviju nije i ne može smjestiti u kontekst istočnog bloka'', kazao Markovina.
"Imamo bizarnu situaciju u kojoj je Jugosalvenski pasoš zlata vrijedio. Objektivno, tih godina je otvarao vrata zapravo manje-više u sve zemlje svijeta, što ljudi istočnog bloka definitivno nisu imali'', dodaje Markovina.
No nisu, tvrdi povjesničar Mario Jareb, imali potpunu slobodu. "Kad se sjetimo da je veliki problem bio što ćete reći i pred kime, smije li se zapjevati hrvatska domoljubna pjesma. Za sve to ste u najmanju ruku mogli biti teško kažnjeni'', ističe Jareb.
Ovo nije prvi put da predsjednica priča o komunizmu. Austrijskim medijima se požalila kako je htjela biti slobodna, imati mogućnosti birati između više jogurta, a za zagorski hit ''Pod brajde'' rekla da se u prošlom režimu nije smio pjevati, iako je nastao – 1999. godine.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr