Okrugli stol "Kroni kapitalizam vs. slobodno tržište" privukao je eminentne ekonomske stručnjake, profesore, analitičare, poduzetnike koji su raspravljali jesmo li zbog ortačkog kapitalizma na dnu EU prema ekonomskim pokazateljima i je li slobodno tržište rješenje da se izvučemo iz ralja korupcije, namještenih natječaja i rođačkih veza, stoji u priopćenju za medije koje je poslao organizator.
Gosti okruglog stola konzultant Andrej Grubišić, direktor portala Arhivanalitika Velimir Šonje, profesorica Pravnog fakulteta Ružica Šimić Banović, direktor Emmezete Slobodan Školnik i poslovna savjetnica Diana Kobas Dešković.
Razgovor je moderirao Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot i govornicima postavljao pitanja vezana uz povijesni razvoj kroni kapitalizma, javnu upravu tzv. relacijski kroni kapitalizam, bankarski sektor u smislu pogodovanja bankama i poduzetništvo koje nije naslonjeno na državni aparat.
"U trenutku kada inflacija strelovito raste, kada je izvjesno da dolazi euro, kada je očit nedostatak energenata na tržištu i jasno je da svi očekuju dublju krizu, odlučili smo prvu u nizu rasprava o ekonomskim temama posvetiti pitanju suštine hrvatskog gospodarstva", rekao je Troskot.
Andrej Grubišić se osvrnuo na povezanost kroni kapitalizma s pretvorbom i privatizacijom '90-ih godina. Rekao je da se ljudi, kada im ponestane argumenata, vrate na pretvorbu i privatizaciju kao jedini uzrok svim problemima, što ipak danas, 2022. godine, ne može uzeti kao jedini uzrok.
Velimir Šonje je istaknuo da je kroni kapitalizam ipak rezerviran za oligarhijske sisteme tipa onog u Rusiji, a kod nas se u tu skupinu može uvrstiti Globus grupa Miroslava Kutle ili Agrokor Ivice Todorića. Ni on nije sklon staviti u isti koš kroni kapitalizam i privatizacije, jer su ih neke zemlje, poput Češke, dobro iskoristile i bolje prošle, a i kod nas je bilo pozitivnih primjera.
Slobodan Školnik je pak naglasio da kroni kapitalizam ima dublje korijene od '90-ih jer je bio prisutan i u socijalizmu i taj tradicijski način razmišljanja nije lako napustiti. S tim se složio i Šonje, dodavši da je nekada partija bila vlasnik, a mi smo u sličnom sistemu ostali do danas, jer je duboko ukorijenjen: "Država i dalje kontrolira 60 posto svih tokova u državi, privatni sektor se tu nešto snalazi koliko može, a između 50 i 75 posto BDP-a vezan je za državu."
Rasprava o javnom sektoru
Poduzetnica Kobas Dešković je vezano za kroni kapitalizam u javnoj upravi istaknula da kao korisnica centraliziranih fondova iz EU surađuje s javnom upravom i vidi neefikasnost države, ali ističe da ima kompetentnih ljudi koji su jednako nezadovoljni kao i korisnici i oni su dobar kadar. Taj kadar nije došao preko veze, za razliku od onih s rođačkim vezama koje bi trebalo prije slanja na tržište rada i poslati na prekvalifikaciju. Istaknula je kako je u javnoj upravi očit jak animozitet prema 'privatnicima' na koje se gleda kao svojevrsne protivnike.
Školnik je rekao da i vrapci znaju da je javni sektor u Hrvatskoj prenapuhan za ovako malu ekonomiju, a iako su reforme kod nas često korišten termin, bez njih neće biti ništa, a jasno je da ni jedna Vlada nema želje da se smanji javni sektor: "Radne snage nema i ja sam, evo, u Emmezeti zaposlio radnike iz Nepala."
Grubišić je istaknuo da je osnovni problem u koncentraciji moći i pitanje je li nužno da država ima monopol nad zdravstvenim, mirovinskim i obrazovnim sustavom te je dodao da je potrebno ograničiti moć države.
Kobas Dešković istaknula da se lobira za promjene poreznog tretmana za turistički sektor koji potiče rentijerstvo i smanjuje radnu snagu: "Kao predstavnica žena poduzetnica, mogu reći da je u kroni kapitalizmu biti žena dodatna diskriminacija jer su samo dominantne skupine važne, a žene su već po defaultu isključene."
Školnik je uzvratio ustvrdivši da je u Emmezeti 95 posto žena menadžerica te je dodao da ih smatra boljim kadrom od muškaraca jer su lojalne.
Profesorica Ružica Šimić Banović je naglasila da ključni ljudi, koji bi trebali biti kritična masa i unositi promjene, odlaze iz Hrvatske i to zbog društvenih vrijednosti, drugačijeg života za svoju djecu, a ne zbog materijalnih razloga koji im nisu na prvom mjestu. Ona drži da su male grupe jako važne,jer se lako mobiliziraju i mogu dovesti u pitanje velike strukture koje nisu sklone promjeni.
Grubišić je istaknuo kako su i sami poduzetnici za slobodno tržište ako ide njima u prilog, a poanta slobodnog tržišta je da se nikoga ni na što ne tjera, ne uvjetuje, ne prisiljava, nema povlaštenih, već onaj koji treba uslugu ili proizvod sam odabire, zbog sebe i svog benefita: "Bogatstvo ne znači da je nekome nešto oduzeto da bi se netko obogatio. Bogatstvo se kreira, a ne distribuira. Dohodak se zarađuje, a ne distribuira."