Nasilje nad ženama: ''Hrvatsko društvo i dalje pokušava naći opravdanje za nasilnike, a svu krivnju svaliti na žrtvu''

''Svake godine bilježimo sve veći broj žena koja nam se obraćaju kao žrtve nasilja. Od ukupnog broja od više 2000 korisnica našeg savjetovališta tijekom godine žena žrtava nasilja bude nešto više od polovice. Znači, obrati nam se i više od 1000 žena ili, prema grubom izračunu, u prosjeku gotovo tri dnevno'', kazala je Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.B.e.

Istaknula je i kako u udruzi imaju besplatno pravno i psihološko savjetovalište, a kako su u javnosti percipirani kao udruga koja se najviše bavi ženskim pitanjima u najvećem broju obraćaju im se žene žrtve nasilja.

Pročitajte i ovo VELIKI POMACI? Hoće li odzvoniti nasilju u obitelji i prema ženama? Ministar Malenica najavio zakonske izmjene
Pročitajte i ovo PRVI KORAK - POZIV NA 116-006 Mučna ispovijest žrtve obiteljskog nasilja: "Na početku je sve bilo super. Poslije toga je krenulo udaranje, zlostavljanje, pred djetetom, njegovom majkom. Gledao me kao sluškinju..."

Nasilje nad ženama se povećava

Naglašava i da se na temelju izravnog rada s korisnicama savjetovališta može zaključiti da se nasilje prema ženama povećava.

Naravno, trebamo uvijek u obzir uzeti i činjenicu da se možda radi samo o većem broju prijava nasilja nego što je bilo prije. To možda i možemo pripisati nekim minimalnim promjenama u društvu, No hrvatsko društvo je i dalje patrijarhalno i još uvijek se pokušava naći opravdanje za nasilnika i svu krivnju za preživljeno nasilje svaliti na žrtvu, nastavlja.

''Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da se od početka pandemije COVID-19 2020. povećao broj žena koje traže pomoć zbog nasilja za 25 posto. Pritom je do povećanja došlo najviše početkom 2020. stupanjem karantene na snagu'', kazala je Kontić.

Pročitajte i ovo CRNI NIZ BEZ KRAJA Zločin bez kazne: ''Zlostavljač može biti čak i financijski nagrađen za nasilje nad ženom i djecom''
Pročitajte i ovo MREŽA PODRŠKE Nisu učinili ništa, a kao da im se cijeli svijet srušio: Bez svjedoka nema pravde, a žrtve nisu samo broj

Povećao se i broj korisnika njihove sigurne kuće, prošle godine bila je zbrinuta 31 žena i 26-ero djece, a dosad ove godine već imaju 48 korisnika – 20 žena i 28-ero djece, na temelju čega u udruzi B.a.B.e. smatraju da će ih biti više nego lani.

Komentirala je i posljednji sastanak ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice s predstavnicima udruga civilnog društva koje se bave borbom protiv nasilja u obitelji i prema ženama ocijenivši ga zadovoljavajućim. Sastanak je bio održan nakon femicida u Novskoj krajem kolovoza, a udrugama je početkom rujna bio predstavljen niz konkretnih promjena kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Ministar Malenica najavio je i da će do kraja godine u proceduru poslati paket zakonskih izmjena u kojem će se, uz pomoć interdisciplinarne radne skupine, sagledati svi elementi nasilja u obitelji i nasilja protiv žena i revidirati sankcije.

Pročitajte i ovo TUŽNA SVAKODNEVNICA Nasilje u školama: ''Čak i kada prijave odraslima što se događa, razumijevanje izostaje, a njihova patnja nastavlja se u tišini''
Pročitajte i ovo PITANJE BUDUĆNOSTI Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''

Zakonodavstvo bilježi pozitivne pomake

Sastankom smo bile zadovoljne. Ono što moramo istaknuti da to nije bio samo još jedan u nizu prigodničarskih sastanaka nego je bio reakcija na ubojstvo žene u Novskoj, kazala je Kontić. Ocijenila je i da hrvatsko zakonodavstvo vezano uz problem nasilja prema ženama bilježi pozitivne pomake.

''Došli smo u situaciju da više nije problem zakon, već primjena samih zakona. Ono na što već godinama upućujemo jest neujednačenost prakse. Nedopustivo je da ista razina suda, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji za isti slučaj nasilja ne donose istu odluku'', kazala je. Kao veliki problemu u sustavu podrške ženama žrtvama nasilja istaknula je i čestu praksu da se nasilnicima izriču blaže kazne.

''Ono što je najpotrebnije sustavu jest edukacija i senzibilizacija svih čimbenika u sustavu podrške ženama žrtvama nasilja'', kazala je Kontić istaknuvši i borbu protiv internetskog nasilja prema ženama preko online platforme Neon udruge B.a.B.e. Ujedno to je bio i sadržaj kampanje osvještavanja javnosti ostvarene u suradnji s Agencijom za elektroničke medije (AEM).

Pročitajte i ovo SLIKA BUDUĆNOSTI Božičević: ''U školama nas se uči o ratovima, ne o miru, ali mir ćemo morati naučiti graditi ako želimo preživjeti''
Pročitajte i ovo PRILIKA ZA BUDUĆNOST Teršelič: ''Ovaj rat je i zajednički neuspjeh svih nas. U Europi ponovno nismo znali graditi mir''

''Platforma Neon se aktivirala. Stojimo na raspolaganju svim ženama koje nam se javljaju i, nažalost, prijavljuju online dijeljenja seksualnog sadržaja bez pristanka, nametljivo ponašanje, uhođenje, prijetnje putem interneta i druge oblike online nasilja. Pozivamo sve koji imaju takav problem da se prijave na babe.hr/ne-online-nasilju'', zaključuju u udruzi B.a.B.e.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na višestruki feminicid 22. rujna 1999. na zagrebačkom općinskom sudu. Tada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio tri žene - Gordanu Oraškić, suprugu koja ga je prijavila za nasilje, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a Stanku Cvetković, zapisničarku na sudu, teško ranio.