Reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina je s predstavnicima 50 najvećih hrvatskih kompanija povjerio što će 2024. godina donijeti hrvatskom biznisu. Kompanije koje je izabrao u prosjeku zapošljavaju oko 5000 ljudi, imaju godišnji prihod veći od pola milijarde eura, a tri četvrtine njih posluju na inozemnim tržištima.
"Upravo zbog razgranatosti njihovog poslovanja te tvrtke prve osjete i prepoznaju ekonomske trendove koji se događaju bilo unutar hrvatskih granica, bilo izvan njih. S druge strane, zbog njihove veličine i svojim poslovanjem utječu na cjelokupnu ekonomiju. Dakle, ako one ubrzavaju, ubrzava i Hrvatska, a ako usporavaju i nacionalna ekonomija stagnira. Pa su stoga očekivanja ljudi koji njima upravljaju dobar vjetrokaz smjera kretanja hrvatske ekonomije", objasnio je Biočina svoj izbor.
Ako se suditi prema anketi, Hrvatska će ići u dobrom smjeru.
"Čak tri četvrtine najvećih hrvatskih tvrtki sljedeće godine očekuje veće prihode nego prošle godine. Njih 23 posto misli da će im prihodi biti isti, a manje prihode ne očekuje gotovo nitko", rekao je.
"No, to može biti i posljedica inflacije pa smo ih pitali i koliku dobit očekuju te je i tu optimizam dosta izražen. Više od pola anketiranih očekuje veći profit nego prošle godine, a tek svaka deseta tvrtka prognozira da će im dobit ove godine pasti", dodao je.
Stoga je logično da praktički niti jedna tvrtka ne planira otpuštanja radnika.
"Šest od deset najvećih hrvatskih kompanija očekuje da će se u 2024. njihov broj zaposlenih povećati. To je dobra vijest za sve koji traže posao, a za sve trenutno zaposlene ovo je vjerojatno najvažnija vijest: čak 84 posto anketiranih poduzeća u ovoj godini će dizati plaće svojih zaposlenika. Doslovno nitko ne planira smanjivanje plaća i to je podatak koji najbolje odražava kolika jagma za kvalitetnim radnicima trenutno u vlada u Hrvatskoj", napomenuo je reporter.
Ovakav rast najveće hrvatske tvrtke vide kao konzervativni scenarij.
"Kad smo ih pitali kakve uvjete poslovanja očekuju u ovoj godini, dvije trećine smatra da neće biti ništa ni bolje, ni lošije nego lani. Iz toga onda proizlazi da bi rast mogao biti i veći, kad bi se ti uvjeti poboljšali. Pa smo onda pitali što je gospodarstvu potrebno za jači rast", pojasnio je.
"Ako se pita krupni biznis, nema dileme što im je prioritet. Prije svega ostaloga, traži se konkurentna cijena energije. I tu je potencijalni problem za Vladu jer iz Bruxellesa stižu sve glasniji pozivi da se energetske subvencije što prije ukinu. S druge strane, plus za Vladu je svakako da gospodarstvenici prepoznaju važnost europskih integracija i fondova Europske unije. No, možda je i najzanimljivije da više anketiranih kao važan preduvjet gospodarskog rasta vidi nepromjenjivost zakona", rekao je Biočina.
Što Vlada može učiniti?
Predstavnici tvrtki odgovorili su i na pitanje što Vlada može učiniti da bi omogućila brži rast.
"Drugi najpopularniji odgovor jest reforma pravosuđa. U prosjeku najveće hrvatske tvrtke to smatraju važnijim od smanjenja poreza na dobit ili rezanje parafiskalnih nameta. Ipak, najpopularnija Vladina mjera bilo bi daljnje smanjenje oporezivanja rada i to je zapravo refleks na ona očekivanja o rastu zapošljavanja i plaća koje smo vidjeli ranije", napomenuo je.
"Kad smo naše najveće tvrtke pitali gdje vide najveće rizike u godini koja je pred nama, u samom vrhu – uz strah od recesije u zapadnoj Europi – su i problemi zbog nedostatka radne snage. Ni to nije ništa novo, ali bi ove godine moglo eskalirati jer već vidimo da se pitanje migracijske politike pretvara u jednu od ključnih predizbornih tema", rekao je Biočina.
Možda baš zato, dodao je, u godini s troje izbora gospodarstvenici kao jedan od najvećih ekonomskih rizika vide i paralizu institucija koja je uobičajena u izbornim godinama.
"Nadajmo se, ipak, da će se ove brige pokazati neutemeljenima", zaključio je reporter Dnevnika Nove TV.