Zamislite svoj idealan dan u kojem možete jesti što god poželite.
Želite li za doručak uz baget jesti neki fini namaz, možete napraviti humus ili baba ganuš. Možda biste radije uzeli tortilju i napunili je pršutom i ementalerom ili si pak složili sendvič. Neki više vole slatki doručak, pa će uz kapučino pojesti kroasan ili čokoladni mafin.
Kada dođe vrijeme ručka, mogli bismo ga započeti toplom juhom – ruskim borščem ili azijskom miso-juhom. Za glavno jelo počastit ćemo se porcijom lazanja, špagetima s bolonjezom ili njokima u bešamelu s gljivama po izboru – šampinjoni, tarufi ili šitake.
Za večeru bismo mogli skuhati slasnu paelju s morskim plodovima ili složiti jednu laganu salatu s kus-kusom, kockicama parmezana i balzamičnim octom.
Ako ogladnimo između glavnih obroka, možemo pojesti malo čipsa ili pomfrita, no zdraviji bi izbor bilo egzotično voće – kivi, liči, papaja ili mango.
Što se pak pića tiče, nazdraviti možemo uz tekilu, viski, štok, konjak ili šeri, a ako ste više tip za koktel u lijepoj čaši, možda je vaš izbor džin-tonik ili votka-martini.
Bez obzira na vaš odabir, možete primijetiti da su sva navedena jela i pića zapravo posuđenice, riječi preuzete iz stranih jezika i prilagođene hrvatskom jeziku. No, nismo sve namirnice i jela preuzeli na taj način, neke su ostale u svom izvornom obliku. Tako za doručak možemo popiti smoothie, za ručak pojesti pizzu ili cheeseburger, a u salatu ubaciti mozzarellu, brie ili camembert.
A slatki stol?
Ups, nešto smo zaboravili. Pa kakav je to idealan dan bez deserta?
Volite li američke slastice, mogli biste poželjeti komad cheesecakea, jedan cupcake ili dva brownieja. Te se slastice pišu izvorno, no za prvu imamo i hrvatsku inačicu – torta od sira, dok bismo druge dvije mogli prevesti kao torticu i čokoladni biskvit.
Ako više volite francuske kolačiće, pazite da ne naručite makarone, već makrone jer biste u protivnom za desert mogli dobiti – talijansku tjesteninu.
Ni domaći kolači i torte ne kaskaju za stranima, a pitate li se kakve nam pak oni pravopisne probleme zadaju, riječ je o malom i velikom početnom slovu. Često možemo vidjeti da su nazivi slastica pisani velikim početnim slovom, no pravilno je pisati ih malim, čak i ako su naziv dobile prema osobi ili državi. Tako će na našem slatkom stolu biti mađarica, jelačić-šnite, samoborske kremšnite, ledeni vjetar i rapska torta.
I slastice stranog podrijetla koje smo si jezično prilagodili pisat ćemo malim slovom, pa domaćim desertima možemo pridružiti i londonere, napoleon-kocke i pavlovu tortu. Jedina su iznimka slastice koje u nazivu imaju strano osobno ime, na primjer Mozartova kugla i Sacher-torta, no u razgovornom stilu i njih možemo pisati kao mocartice ili zahericu.
Trenutačno su u sezoni kesteni, pa vam se možda jede kesten-pire. Preporuku za to gdje je najbolji nemamo, no pravopisnu imamo: bolje ga je pisati kao pire od kestena. Ista preporuka vrijedi i za sve ostale piree – pire od bundeve, jabuke, pa i onaj od krumpira.
Bez obzira na to jeste li više tip za slana ili slatka jela, ovaj će vam tekst dobro doći budete li zapisivali svoj najdraži recept. A ako ste nakon svega ogladnjeli, želimo vam dobar tek!