Često koristimo izraze koji nadilaze doslovno značenje riječi. Kad kažemo vrijeme leti, ne mislimo doslovno da vrijeme ima krila i leti, već koristimo sliku koja dočarava brzinu njegova prolaska. Takve izraze nazivamo stilskim figurama, a u jeziku igraju ključnu ulogu. Zastupljene su u ekspresivnim, ali i u obavijesnim tekstovima. Među figurama treba izdvojiti preneseno (konotativno) značenje kao način izražavanja pri kojem se umjesto osnovnih (denotativnih) upotrebljavaju neka druga značenja. Najpoznatije figure prenesenoga značenja su metafora i metonimija.
Metafora
Metafora je prijenos značenja s jedne riječi na drugu utemeljen na sličnosti. Iako su česte u književnosti (Cijeli svijet je pozornica i svi su muškarci i žene tek glumci), jednako su prisutne u reklamama, politici i medijima, što je utjecaj književnoumjetničkoga stila.
Kad pročitate naslove i članke portala, lako ćete uočiti figurativnost, osobito u sportskom iskazu.
Nakon pet uzastopnih poraza činilo se da će napokon prekinuti crni niz. (metafora za niz loših rezultata ili poraza)
Vatreni su ostavili srce na terenu (dali su sve od sebe, ne samo tehnički nego i emotivno), slijedi borba za vrh (natjecanje za prvo mjesto).
Nakon skandala krenula je lavina reakcija. (naglo širenje mišljenja javnosti)
Objava je bila prava medijska bomba. (vijest koja šokira ili uznemirava)
U medijskom iskazu ustaljene su i metafore medijska trakavica, medijska buka, kao i sveza val nasilja ili val kritika. I političari posežu za sličnim izrazima. Govore o bitkama protiv kriminala i valu promjena, spominju političku arenu i borbu za vlast. Često se žale da su na udaru kritika ili pod lavinom optužbi. Takve metafore pojednostavljuju poruke (čine ih razumljivima široj publici) i pojačavaju njihovu dramatičnost.
Neke metafore odmah plijene pažnju (tj. privlače pozornost), a druge (uobičajene) više ni ne primjećujemo, kao jagodicu prsta (umanjenica imenice jagoda). Tu su i metaforički frazemi, kao mačji kašalj, a više primjera nalazi se u Bazi frazema hrvatskoga jezika.
Metonimija
U rečenici Čitam Kafku. prezime autora koristi se umjesto naziva njegova djela, što je primjer prijenosa značenja temeljenog na logičkoj vezi autora i onoga što je napisao. Dakle, temelji se na stvarnoj, logičkoj povezanosti pojmova, a ne na njihovoj sličnosti.
Postoji više vrsta, a u medijskom jeziku najčešće su dvije skupine.
Metonimije sjedišta – u kojoj se zamjenjuju službene osobe ili upravno tijelo: Bijela kuća objavila je novu politiku (Bijela kuća metonimija je za predsjednika SAD-a i njegov ured).
Zemljopisne metonimije – u kojima neko zemljopisno ime označuje stanovnike ili službeno tijelo: Europa se bori s polarnim hladnoćama (Europa označuje stanovništvo Europe) i Zagreb je odlučio povećati poreze (grad umjesto političke vlasti).
Još nekoliko primjera metonimije iz novinarskog diskurza:
Hollywood proizvodi puno filmova.
Moskva službeno zaprijetila Europi, Njemačka se naoružava do zuba.
Metonimija je i sastavni dio sportskog izvještavanja:
U finalu igraju Hrvatska i Francuska (odnosno sportske reprezentacije koje nastupaju kao predstavnice dviju zemalja).
Iz nekih primjera možemo zaključiti da se metafore i metonimije rabe i u perifraznom značenju, npr. Snježna Kraljica (spoj metafore i metonimije), u sportu metaforama često nazivaju i cijele momčadi, npr. Vatreni, Kauboji. Takvi izrazi, koji zamjenjuju osobna ili zemljopisna imena na temelju sličnosti ili bliskosti, tvore perifrazna imena.
Metaforičke i metonimijske izraze mogli bismo "prevesti" doslovno: umjesto vrijeme leti reći vrijeme brzo prolazi ili napisati Hrvatska nogometna reprezentacija igra protiv nogometne reprezentacije Farskih Otoka umjesto Hrvatska igra protiv Farskih Otoka. Ali… Je li to i dalje isto? Metaforu upotrebljavamo da bismo pojačali dojam i poruku učinili jasnijom, življom i slikovitom, a metonimiji pribjegavamo radi sažetosti. Za označivanje prenesenoga značenja ne treba koristiti navodnike.
Dragi putnici kroz riječi (tj. čitatelji), nakon što ste bacili oko na današnji Lektorski dnevnik, nadamo se da nećemo doživjeti val kritika iako nije medijska bomba. Nama su se ispraznile baterije jer mozak radi punom parom, ali izvori inspiracije nisu presušili. Možda se vama upalila lampica kreativnosti? Zapamtite – znanje je moć, a i riječi su moćno oružje. Figure nisu samo ukrasi jezika, nego alati za stvaranje slika, izražavanje osjećaja i odnosa prema svijetu, a omogućuju i da se s malo riječi kaže – mnogo.