Kad je riječ o jednorječnim nazivima država, naselja i gradova, nema puno dvojbi što se tiče naziva njihovih stanovnika, odnosno etnika. Oni se tvore dodavanjem odgovarajućeg sufiksa, a najčešći su -anin, -janin i -čanin te -ac i -anac. Koji će sufiks dobiti, ovisi o tome na koji glas završava naziv toponima od kojega se tvori. Zvuči jednostavno, zar ne?
Ipak, postoji nekoliko naziva koji bi vas mogli zbuniti. Na primjer, je li pravilno Belgijac ili Belgijanac, Korejac ili Koreanac, Venezuelac ili Venezuelanac? Zasigurno ste se susreli s objema verzijama, no u standardnom hrvatskom jeziku pravilne su one kraće: Belgijac, Korejac te Venezuelac. Isto vrijedi i za posvojne pridjeve, pa ćemo reći belgijsko pivo, korejski glazbenici te Venezuelski zaljev.
Još jedna država mogla bi vas iznenaditi, a to je Litva. Putujete li onamo, upoznat ćete Litavce, a ne Litvance, te ćete čuti kako zvuči litavski jezik. Etnici Litvanac i Litvanka nastali su prema obliku Litvanija, koji ne pripada hrvatskom standardnom jeziku.
Gdje sve žive Novljani?
Do nepodudarnosti sa standardom dolazi i u nekim hrvatskim mjestima u kojima stanovnici imaju vlastite nazive za sebe. Tako će Čepinci, stanovnici slavonskog naselja Čepin, sebe zvati Čepinčanima, dok će Crešani, koji govore cakavskim, za sebe reći da su Cresani. I za stanovnike Pule postoje dva naziva – standardni je Puljani, a lokalni Puležani.
S druge strane, postoje obrnuti slučajevi, kada više toponima ima isti etnik. Tako čak četiri grada – Novska, Novigrad, Novi Vinodolski i Herceg-Novi – imaju isti naziv za svoje stanovnike: Novljanin odnosno Novljanka, u množini Novljani. Upravo se zbog toga etnici Herceg-Novog mogu nazivati i Hercegnovljanima. A ako ste mislili da Novljani žive i na Pagu u Novalji, u krivu ste jer ćete ondje sresti Novaljce.
Tko su Supetarci, a tko Supetrani?
Nadam se da vas prethodni nazivi nisu previše zbunili jer slijedi prava poslastica, a to su nazivi stanovnika višerječnih toponima. Vjerojatno znate da u Velikoj Gorici žive Velikogoričani, u Veloj Luci Velolučani, u Novoj Gradiški Novogradiščani, a nisu vam strani ni Novozelanđani. No kako biste nazvali stanovnike Ivanić-Grada, Marije Bistrice, Slavonskog Broda, Starog Petrova Sela, Svetog Filipa i Jakova ili Svetog Petra u Šumi?
Kod takvih višerječnih toponima etnici se najčešće tvore prema jednom članu naziva. U Ivanić-Gradu žive Ivanićani, u Mariji Bistrici Bistričani, u Slavonskom Brodu Brođani, u Starom Petrovu Selu srest ćete Petroselce, u Svetom Filipu i Jakovu Filipljance, a u Svetom Petru u Šumi Supetarce. Podsjeća li vas potonji na Supetar na Braču, niste jedini, no njegovi stanovnici nazivaju se Supetrani.
Ako nekad zapnete, možete zaviriti u popis etnika i ktetika Instituta za hrvatski jezik, a slobodno nam u komentarima pišite koji vas nazivi stanovnika najviše muče.