Analiza DNevnika Nove TV

Kuščevićevog nasljednika čeka glomazna i neučinkovita javna uprava te dva "vruća krumpira"

1/5 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Ivan Malenica kandidat je za ministra uprave premijera Andreja Plenkovića i izgledni nasljednik bivšeg ministra Lovre Kuščevića, kojeg je pritisak nekretninskih afera natjerao da podnese ostavku. Pred novim ministrom ipak stoji još puno posla.

Što novi ministar uopće može napraviti u godinu dana mandata, kada im je proračun već određen? Uglavnom držati hladni pogon i paziti da ne napravi neku veliku stratešku podršku.

Sabor u petak nije odlučivao o Malenici, jer ga tek čekaju saslušanja na saborskim odborima. Klub HDZ-a je Malenicu jednoglasno podržao na sastanku održanom u petak.

Pročitajte i ovo Šef Odbora za upravu Tko je Plenkovićev novi kandidat za ministra? Dekan Veleučilišta postao na natječaju na koji se samo on prijavio

"Kao što je premijer najavio, potrebna su kadrovska osvježenja u Vladi. Na tom tragu je i gospodin Malenica, koji je dekan Veleučilišta u Šibeniku, predsjednik stranačkog Odbora za upravu i lokalnu samoupravu, pravnik, stručnjak i ispunjava sve potrebne reference za ministra", poručio je u petak Branko bačić, predsjednik kluba saborskih zastupnika HDZ-a.

Sam Malenica kaže da nije dugo promišljao hoće li prihvatiti ministarsku funkciju.

Pročitajte i ovo Analiza Mislava Bage "Što novi ministar uopće može napraviti u godinu dana mandata? Držati hladni pogon"

"Nije me trebalo nagovarati. Sa svojom obitelji donio sam odluku da prihvaćam poziv premijera Plenkovića i to je to", rekao je Malenica reporteru Dnevnika Nove TV Ivanu Kaštelanu.

"Dosta procesa je započeto tako da nas očekuje radno ljeto i radna jesen", rekao je Malenica i naglasio da je jedan od najvažnijih projekata digitalizacija javne uprave.

Dodao je i da mu je cilj smanjiti negativnu percepciju javnosti o javnoj upravi i ljudima koji tamo rade. "To su časni i pošteni ljudi. Trebalo bi povesti računa o učinkovitosti javne uprave, da bude zaista servis", kaže.

No, evo što kažu i brojke.

Kakvo je doista stanje u državnoj upravi, je li preglomazna i neučinkovita?

U javnoj upravi i javnim službama, odnosno na plaći države je 231.988 osoba. Kad se oduzme broj zaposlenih u školstvu, zdravstvu, kulturi i policiji ostaje nam državni aparat koji broji 58.296 ljudi.

Ljudi su to koji rade u administraciji, birokraciji, na šalterima. Unatoč brojnosti, Sveučilište Oxford tvrdi - naša javna uprava, po učinkovitosti je na samom dnu ljestvice.

Dobar dio tog aparata otpada i pod lokalnu i regionalnu samoupravu. Jer naša, relativno mala država, je podijeljena na 20 županija, 127 gradova, 428 općina plus Zagreb koji ima status grada i županije. Svaka treća općina financijski je neodrživa.

Kako bi se u sve uveo red javnu upravu treba depolitizirati, decentralizirati i digitalizirati. Smanjiti broj zaposlenih. Povećati efikasnost.

No, sve to tek je na početku. Od svega tek je dio digitaliziran zahvaljujući sustavu e-građanin. Zakon o sustavu državne uprave - koji tek djelomično rješava probleme na snagu stupa za sedam dana. Najavljene su izmjene Zakona o državnim službenicima, a priprema se i Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika.

I uz sve to, u ladici Lovre Kuščevića ostala su i dva vruća krumpira - Zakon o referendumu i Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji su obilježili mandat sad već bivšeg ministra.

1/2 >> Pogledaji ovu galeriju
Svijet Još nije poznata sudbina radnika mostarskog Aluminija, iz uprave uvjeravaju da tvornica neće u stečaj