"Još ću vidjeti hoću li biti na listi. Odlučit ću...", rekao je danas Zoran Milanović odgovarajući na pitanje hoće li se kandidirati na izborima za Europski parlament. To što se nije precizno izjasnio daje težinu tezi da će upravo kampanju za te izbore iskoristiti kako bi se posredno uključio u kampanju za parlamentarne izbore.
Milanović je istog dana kad je donio odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora, raspisao izbore za Europski parlament. Bilo je već prije jasno da se euroizbori u Hrvatskoj moraju održati u nedjelju, 9. lipnja, ali činjenica da je odredio da ta odluka stupa na snagu 9. travnja ukazuje na to da bi se Milanović mogao formalno uključiti u kampanju za EU parlament, bez namjere da na tim izborima i sudjeluje.
Na taj bi način mogao doskočiti upozorenju Ustavnog suda koji mu je zabranio da se na bilo koji način uključi u kampanju za parlamentarne izbore ako ne podnese ostavku. Milanović očito računa na stavak 3. članka 10. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, koji kaže da se i predsjednik Repubike (uz premijera, ministre, suce...) može kandidirati za eurozastupnika, a da im u slučaju izbora prestaje funkcija koju obnašaju danom početka mandata u Europskom parlamentu.
Čak je i Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, prilikom objave upozorenja Zoranu Milanoviću rekao da nije siguran koliko je ustavna odredba da predsjednik Republike može sudjelovati na euroizborima, ali da je trenutno važeća.
No, Goran Čular, profesor Fakulteta političkih znanosti koji studente uči političkom sustavu Hrvatske, kaže da se predsjednik Republike ne bi smio uključiti niti u kampanju za euroizbore.
"U parlamentarnom sustavu je kristalno jasno određeno da se predsjednik Hrvatske ne može uplitati u svakodnevne političke stvari, pogotovo one vezane za stranke i izbore. On je je tu da reprezentira Hrvatsku prema unutra i vani, da reagira kad smatra da je to neophodno, pa i protiv trenutne Vlade ako smatra da je neophodno. Ali samo za jako ekstremne stvari. Predsjednik se ne može natjecati niti na jednim izborima, pa tako niti za miss Hrvatske", kaže Čular.
Iako Zakon o izboru članova za Europski parlament izričito dopušta kandidiranje na tim izborima svima, pa i najvišim državnim dužnosnicima, Čular kaže da je je zapravo riječ o tehničkoj odredbi od koje je hrvatski Ustav jači.
"Žao mi je što Ustavni sud nije ukinuo taj stavak, čisto zbog čistoće. Jer da tog stavka nema, on nije krucijalan za provedbu tih izbora. Bilo bi puno pamentnije da je Ustavni sud donio odluku o ukidanju tog stavka jer jer na ovaj način on figurira u javnom prostoru kao neki tip argumenta, a to je potpuno fejk. Ne možete se pozivati na tehničku odredbu i njome mijenjati bit našeg Ustava, koji je zamislio da je predsjednik Republike nadstranački predsjednik. To je kristalno jasno", kaže Čular.