Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić održao je konferenciju za medije kako bi detaljnije prezentirao rezultate rada Državnog odvjetništva (DORH) u 2025. godini i kako bi se osvrnuo na dvije godine svog mandata na čelu DORH-a.
Turudić je izvješće objavio prije konferencije i u njemu je naveo da se prošle godine povećala učinkovitost i smanjio broj neriješenih predmeta, no i dalje je prisutan niz problema koje treba riješiti da bi se taj sustav nastavio razvijati.
Na konferenciji je komentirao i ubojstvo 19-godišnjeg Luke Milovca, kojeg je u Drnišu usmrtio Kristijan Aleksić.
"Ne mogu se ne osvrnuti na jedan bezuman čin u kojem je stradao jedan dječak od 19 godina i ja koristim ovu priliku da izrazim najdublju sućut obitelji i svima koji osjećaju patnju zbog tog događaja", rekao je Turudić.
Taj je događaj, nastavio je, inicirao promjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, a ni DORH, tvrdi, ne bježi od odgovornosti.
"U radu Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku još su 2024. godine utvrđeni određeni propusti. Tada je izvršen nadzor rada i uočeno je da Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku postupa drugačije nego druga općinska državna odvjetništva u ostatku zemlje", naveo je.
"Uspjeli smo uočiti nepravilnosti prije nego što se dogodio događaj koji se dogodio, a sankcije su zapravo već učinjene", dodao je te napomenuo da državni odvjetnik ne može kazneno odgovarati za mišljenje u svojoj odluci, osim ako se pri postupanju radi o kaznenom djelu.
DORH smatra da je za Kristijana Aleksića trebao biti određen istražni zatvor, ali on je mogao trajati do tri mjeseca.
"Zamjenica općinskog državnog odvjetnika smatrala je da za to nisu postojali uvjeti. To nije razlog za stegovni postupak ni kaznenu odgovornost. Mi bismo paralizirali sustav kada bi državni odvjetnik odgovarao za takve stvari, ustvrdio je Turudić.
Je li Aleksić trebao biti pod nadzorom?
Upitan je i o nadzoru bivših zatvorenika.
"Sad smo tu da promijenimo stanje i poboljšamo sustav da se ovakve stvari ne bi događale ili da bi se svele na najmanju moguću mjeru", poručio je.
Podsjetio je da kod ubojice iz Drniša nije utvrđena psihička bolest.
"On je iz zatvora izašao 2015. godine i zakon ne poznaje tu mjeru koja bi čovjeka 11 godina držala pod nadzorom", rekao je Turudić.
Jedan je novinar napomenuo da, iako Hrvatska nema kaznu doživotnog zatvora, kazne od 40 ili 50 godina za mnoge počinitelje često znače doživotnu kaznu te upitao je li uvođenje kazne doživotnog zatvora potrebno.
"Meni su u predloženim izmjenama zakona druge dvije stavke bitno važnije: zaštitni nadzor i detencija zatvorenika nakon odslužene kazne. Doživotna kazna imala bi odvraćajuću ulogu, ali mislim da ona ne bi bila učinkovita", odgovorio je Turudić.
Reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović glavnog je državnog odvjetnika upitala i o stegovnim postupcima koji su nakon ubojstva u Drnišu pokrenuti protiv dviju sutkinja, što je problematizirao Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV).
"Općinska državna odvjetnica koja je tada bila na dužnosti više nije državna odvjetnica, što je najstroža mjera protiv državnog odvjetnika. Izjave predsjednika DSV-a bespredmetno je komentirati. On prejudicira ishod tog stegovnog postupka, ali to nije stvar DORH-a, nego drugih tijela", odgovorio je.
"Općinska državna odvjetnica vrlo je brzo nakon izvanrednog nadzora u listopadu 2024. godine podnijela zahtjev za razrješenje i to je učinjeno. Županijskoj državnoj odvjetnici istjecao je mandat i mogla se javiti za još jedan, ali to nije učinjeno", pojasnio je Turudić.
Drugim riječima, kako je istaknula Krajinović, općinska državna odvjetnica nije sankcionirana zbog slučaja Aleksić.
"Kako se to moglo dogoditi kad nije ondje od 2024., a ovo se dogodilo 2026. godine?" upitao je Turudić.
Afera Hipodrom
Komentirao je i epilog afere Hipodrom.
"Naravno da smo zadovoljni, pogotovo nakon svih uvreda koje su akteri političke scene uputili meni i cijelom DORH-u. Bilo bi pristojno da se u najmanju ruku ispričaju. Mi smo svoju satisfakciju dobili i od samih okrivljenika dobili potvrdu da smo radili stručno, pošteno i po zakonu", naveo je.
Upitan je i o povećanju broja kaznenih djela na štetu okoliša.
"Senzibilizirani smo po pitanju te teme i broj se povećava. Mi imamo jedan otok na Jadranu na kojem se bespravno gradi. Optužnica je potvrđena prije dvije godine, a sud još nije poduzeo niti jednu radnju. Mi smo tu nemoćni", rekao je Turudić.
Ključni problemi DORH-a
Tijekom 2025. državna odvjetništva riješila su više predmeta nego što su ih zaprimila, čime je sustav prvi put nakon duljeg razdoblja počeo smanjivati postojeće zaostatke.
S druge strane, jedan od ključnih problema odnosi se na kadrovsku strukturu. Poseban izazov predstavlja prosječna dob zaposlenih, s relativno malim udjelom mlađih dužnosnika.
Osim kadrovskih pitanja, u izvješću je naglašena i potreba za daljnjim zakonodavnim promjenama. U izvješću se, među ostalim, ističe da bi pojednostavljenje procesnih odredbi i skraćivanje trajanja sudskih postupaka značajno rasteretilo rad državnih odvjetnika i omogućilo im veći fokus na ključne faze, poput izvida i istraga.
Financijski aspekt rada također je prepoznat kao izuzetno važan. Iako su u 2025. godini povećana sredstva za rad, značajan novac i dalje odlazi na troškove međunarodnih arbitraža i postupaka pred stranim sudovima.