U utorak je održan skup Udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) na kojem su predstavljeni rezultati prvog nacionalnog istraživanja o navikama i stavovima dugogodišnjih pušača te su izneseni najnoviji podaci o pretilosti u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja potvrđuje potrebu za strategijom smanjenja šteta po zdravlje u Hrvatskoj.
44 posto pušača priznaje da su slabije upoznati s zdravstvenim rizicima, a polovica pušača nikada nije niti pokušala prestati pušiti. 52 posto svih ispitanika smatra da je potrebno informirati javnost o bezdimnim proizvodima.
Domaćin skupa bila je Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar“ te Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Skup je, u ime ravnateljice prof. dr. sc. Mirjane Kujundžić Tiljak, pozdravila izv. prof. dr. sc. Slavica Sović koja je pritom naglasila da su pušenje i debljina bihevioralni čimbenici rizika za razvoj najučestalijih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih i šećerne bolesti te malignih tumora.
Aktivnosti koje se poduzimaju trebaju biti zasnovane na znanstvenim spoznajama, a kad prevencija nije moguća, a rizično ponašanje i dalje prisutno, potrebno je primijeniti aktivnosti usmjerene na smanjenje šteta po zdravlje, naglasila je Sović.
Više od 50 posto ispitanika puši više od desetljeća
Provedeno istraživanje obuhvatilo je nacionalno reprezentativni uzorak pušača u dobi od 18 do 75 godina. Rezultati istraživanja pokazuju da čak 52 posto ispitanika puši više od 10 godina, od čega četvrtina puši dulje od 20 godina.
Tradicionalni dimni proizvodi (cigarete) i dalje su najčešći oblik konzumacije te ih koristi 82% ispitanika, dok 18% koristi bezdimne proizvode.
Niska razina svijesti o zdravstvenim posljedicama
Čak 44 posto pušača priznaje da su slabije upoznati s negativnim utjecajem pušenja na zdravlje. 51 posto ih je pokušalo prestati pušiti, s tim da je prosječno razdoblje prestanka pušenja tek nešto više od tri mjeseca.
Zdravstvene probleme povezane s pušenjem navodi tek 14,9 posto ispitanika, pri čemu 46,6 posto navodi otežano disanje, a 37,5 posto povišeni tlak.
Više od 70 posto pušača izjavilo je da uživa u pušenju, što ukazuje da pristup dugogodišnjim pušačima ne može biti temeljen isključivo na zahtjevu za apstinencijom. 65 posto pušača vjeruje da su osobna odlučnost i svijest o štetnosti pušenja najučinkovitiji pomagači u prestanku, dok 74 posto pušača smatra da je dostupnost programa za odvikavanje od pušenja loša.
Ovi pokazatelji naglašavaju potrebu za poboljšanjem javnozdravstvenog informiranja na način koji je pušačima i njihovim obiteljima poticajan u cilju smanjenja šteta po zdravlje.
Slaba informiranost o razinama štetnosti dimnih i bezdimnih proizvoda
Istraživanje otkriva mješovite percepcije o bezdimnim proizvodima. 71,8 posto ispitanika koji danas puše bezdimne proizvode prethodno je koristilo cigarete.
Kao najvažnije prednosti konzumacije alternativnih proizvoda ističu manje kašlja i lakše disanje kao i da im odjeća i životni prostor manje smrde po dimu. Više od 24 posto je izjavilo da manje puše prelaskom na bezdimne proizvode. 37,7 posto pušača klasičnih duhanskih proizvoda kaže da nemaju dovoljno informacija o bezdimnim proizvodima, međutim njih 56,9 posto smatra da su bezdimni proizvodi jednako štetni ili štetniji od dimnih.
Ovi podaci ukazuju na potrebu informiranja pušača o alternativnim proizvodima koji mogu pomoći u odvikavanju od pušenja, odnosno smanjenju štete. I polovica ispitanika smatra da javnost treba biti informirana o bezdimnim proizvodima, pri čemu njih 33,5 posto te informacije želi dobiti od liječnika i ljekarnika, 27,9 posto od medija i 38,6 posto od proizvođača.
"Istraživanje pokazuje da polovica pušača ne želi prestati pušiti niti prihvaća apstinenciju kao rješenje. Također ukazuje na još uvijek nedostatnu informiranost pušača o štetnosti pušenja, a još više na informiranost o postojećim manje štetnim alternativama.
Istodobno, najmanje 9000 smrti godišnje povezano je s pušenjem klasičnih duhanskih proizvoda. Smanjivanjem konzumacije cigareta smanjuje se više od 90 posto unosa količine toksičnih spojeva koji nastaju u žaru i dimu cigarete, a povezani su s kardiovaskularnim bolestima i rakom. Stoga je važno integrirati principe smanjenja štete po zdravlje koji mogu pomoći okorjelim pušačima da pređu s klasičnih dimnih proizvoda na manje štetne, bezdimne alternative. Ova strategija ne samo da smanjuje rizik od bolesti povezanih s pušenjem, već pruža realne i ostvarive opcije za one koji se bore s ovisnošću o nikotinu“, izjavio je predsjednik HaRPH-a, doc.dr.sc. Ranko Stevanović, dr.med.
Temeljem navedenog istraživanja, udruga HaRPH izradila je preporuke za smanjenje štete po zdravlje pušača:
• Unaprijediti sustav praćenja zdravstvenih posljedica pušenja.
• Zdravstvene panele o kroničnim bolestima dopuniti evidencijom koja razlikuje pušače klasičnih od bezdimnih proizvoda u cilju kvalitetnijeg praćenja ishoda.
• Poboljšati informiranost pušača i njihovih obitelji o zdravstvenim posljedicama i povećati dostupnost i vidljivost programa za prestanak pušenja.
• Integrirati principe smanjenja štete po zdravlje u borbu protiv pušenja te pomoći okorjelim pušačima da ako ne mogu prestati pušiti, pređu s klasičnih dimnih proizvoda na manje štetne alternative. Ova strategija ne samo da smanjuje rizik od bolesti povezanih s pušenjem, već pruža realne i ostvarive opcije za one koji se bore s ovisnošću o nikotinu.
• Svi sudionici bi trebali aktivno promovirati i podržavati ovaj pristup kao dio sveobuhvatne strategije za smanjenje pušenja i poboljšanje javnog zdravlja te educirati javnost i zdravstvene djelatnike o bezdimnim proizvodima i njihovim potencijalnim prednostima u procesu prestanka pušenja i smanjenju štetnosti.
Udruga je na skupu predstavila i podatke o pretilosti, koji ukazuju na ozbiljne zdravstvene izazove s kojima se suočava hrvatsko društvo u tom području.
Broj pretile djece u Hrvatskoj kontinuirano raste
Prema posljednjim podacima HZJZ-a iz 2021./2022. o uhranjenosti djece po regijama, koje je iznijela prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, 20,7% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 15,4% debljinu.
"Po pitanju debljine nemamo prave sustave koji mogu pomoći pacijentima, prepušteni su snazi svoje volje“, rekla je Vranešić Bender. Istaknula je kako je važno krenuti s adresiranjem problema debljine od djetinjstva jer tu počinju problemi.
"Mlade generacije žive nezdravije, pri čemu se kao najveći problemi ističu sjedilački način života, provođenje više od dva sata dnevno pred ekranima, kao i manjak sna, uz nepravilnu prehranu“, naglasila je Vranešić Bender.
Nedovoljna svijest o debljini kao bolesti
Prema EHIS istraživanju iz 2019. godine, čak 41,3 posto ispitanika ima prekomjernu tjelesnu masu, dok 23 posto boluje od pretilosti. Gotovo svaki drugi muški ispitanik (49,5 posto) ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je taj postotak kod žena 35,1 posto.
"Ono što brine je da je debljina kao bolest neosviještena u liječničkoj praksi, manje od 1% se ta dijagnoza koristi iako govorimo o više od 30 posto pacijenata koji imaju prekomjernu tjelesnu masu“, naglasila je Vranešić Bender.
Debljina uzrokuje brojne bolesti, od čega se posebno ističe dijabetes koji je na četvrtom mjestu zabilježenih smrti u Hrvatskoj, a više od 350.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od dijabetesa.
Grupna lifestyle terapija daje najbolje rezultate
U liječenju debljine i pretilosti potreban je strukturiran i sveobuhvatan pristup, tzv. lifestyle terapija koji uključuje sudjelovanje stručnjaka raznih profila (kineziologa, psihologa, nutricionista, internista/pedijatara) kako bi se postigla uspješna lifestyle intervencija, pri čemu najbolje rezultate daje grupna terapija.
Pristup je to koji se koristi, u primjerice, skandinavskim zemljama gdje se pokazao uspješnim i gdje pacijenti prvo prolaze kroz ovakvu vrstu terapije te se samo u slučajevima neuspjeha razmatraju druge opcije kao što je farmakoterapija.
Preporuke HaRPH-a za smanjenje štete po zdravlje na području debljine su:
• Kod postojeće pretilosti treba smanjivati štetu izbjegavanjem stigmatizacije te korištenjem adekvatne terminologije (ne debela osoba nego osoba s pretilošću), definiranjem debljine kao bolesti, a ne voljne kategorije.
• Aktivnosti treba usredotočiti se na poboljšanje kvalitete prehrane i važnosti povećanja tjelesne aktivnosti umjesto promicanja gubitka mase.
• Potrebno je razvijati politike koje podržavaju zdrave navike, kao što su subvencije za voće i povrće ili ograničenja reklamiranja nezdrave hrane djeci, poboljšanje pristupa sigurnim i prikladnim mjestima za šetnju ili vožnju biciklom.
• Potrebno je identificirati osobe s pretilošću koje imaju dominantnu psihološki uzrok bolesti te pružiti odgovarajuću psihološku i psihijatrijsku podršku i potporu.