Udruga glas poduzetnika poziva Vladu da smanji porez na kavu koji trenutno iznosi oko 35 posto po šalici kave. Primjerice, u Sloveniji se, kažu, šalica kave oporezuje s devet posto.
Tako je potrošnja mljevene kave po glavi stanovnika u Sloveniji čak veća nego u Hrvatskoj upravo zbog manjeg PDV-a i ukidanja posebnog poreza na kavu.
“Zbog visokog poreznog opterećenja, potrošači u RH si ne mogu priuštiti konzumaciju kave u mjeri u kojoj gaje sklonost prema tom proizvodu, a to uskraćivanje se održava ne samo nepovoljno za potrošače, nego i na državni proračun”, naglasili su iz udruge.
“Ovim putem predlažemo Vladi RH da uvaži naš prijedlog i ukine poseban porez na kavu kako bi poduzetnici tu olakšicu mogli iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta i investicije u razvoj tržišta što će u konačnici povećati ukupnu konkurentnost u odnosu na susjedne zemlje, pa time i rast BDP-a", istaknuo je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a
Poseban porez na bilo koji proizvod se uvodi ako je riječ o nezdravom ili luksuzom dobru. Kavu, po istraživanju Ipsosa iz 2017. pije preko 93 posto hrvatskih građana, “stoga je suludo i pomisliti da je kava luksuzno dobro”, kazali su iz UGP-a.
Od posebnog poreza na kavu u Hrvatskoj se u 2021. godini ubralo oko 118 milijuna kuna što čini 0,7 posto ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza u RH. Takav nedovoljan porezni tretman dovodi do poticanja prekogranične kupnje, destimulira osobnu potrošnju i time negativno utječe na BDP te rezultira konkurentnošću Hrvatske u odnosu na nama usporedive susjedne zemlje.
Ulazak u Schengen predstavlja dodatan izazov u kontekstu borbe protiv ovakvog prometa kavom. Dobar primjer je Rumunjska koja je, nakon ukidanja posebnog poreza na kavu i smanjenja PDV-a, potaknula rast konzumacije kave oko 5 posto godišnje, smanjen je udio crnog tržišta i tzv. paralelnog uvoza, a povećana konzumacija rezultirala je povećanjem prihoda od PDV-a, dok je veća osobna potrošnja dovela i do rasta BDP-a.
Kava, tj. kofein ima dokazano pozitivne utjecaje na naš organizam (od pospješivanja kognitivnih vještina, fokusa, pamćenja, pa sve do prevencije kardiovaskularnih bolesti) stoga poseban porez na kavu nema smisla niti iz ovog kuta gledišta.
"Postavljamo si pitanje, zašto onda postoji poseban porez na nju? Ne bi li imalo više smisla da Država potiče konzumaciju supstanci koje pozitivno utječu na potrošače, smanjujući porez njih?", upitali su iz UGP-a.
Hrvatski potrošači uglavnom toga nisu svjesni, ali od sto zrna kave koje kupe čak 35 zrna odlazi državi, navode u udruzi.
Hoće li cijene kave u kafićima biti niže umanji li se porez?
Ono što većinu ljudi najviše zanima – može li ukidanje poreza biti garancija da će građani zaista to i osjetiti, odnosno da će manje plaćati kavu u kafićima i trgovinama, pitala je Dnevnika Nove TV Viktorija Bednjanec.
"Smatramo da bi ako već iznosi od 6 do 20 kuna po kilogramu kave, zasigurno moglo utjecati i na finalnu cijenu proizvoda. No Udruga smatra da se poseban porez na kavu treba ukinuti jer ga nigdje u okruženju, u nijednoj zemlji nema. Apeliramo na ministra Primorca i Vladu da se to ukine", poručila je Branka Prišlić.
Ipak, čini se, ne može garantirati da će krajnja cijena stvarno biti niža.
"Ništa ne možemo garantirati u današnje vrijeme", rekla je kroz smijeh tajnica Udruge.
Od Vlade očekuju da posluša njihov apel i krene s ozbiljnim reformama.
"Udruga glas poduzetnika od samog svog početka ima četiri postulata", naglasila je i dodala da je jedan od njih manje poreza.
A ako ih Vlada ne posluša i dalje će se boriti do svog cilja.
Treba reći da čak i da se porez ne ukine, teško da će se Hrvati odreći svojeg omiljenog napitka, a to je jasno kada prošećete bilo kojim gradom u Hrvatskoj, pogotovo u centru, rijetko koja terasa nije puna.