No umjesto da se opet ide sa zamrzavanjem cijena, ovaj put u Vladi su se odlučili fiksirati maržu trgovaca naftnih derivata te istovremeno privremeno smanjiti trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo.
Tako se očekuje da će cijena dizela od sutra biti 12 kuna i 53 lipe; cijena benzina 12 kuna i 19 lipa, a plavog dizela 8 kuna i 4 lipe po litri.
Bez Vladine intervencije i benzin i dizel bi došli do cijene nešto malo manje od 14 kuna po litri. Ove mjere bit će na snazi 90 dana.
Vladinu odluku nestrpljivo su iščekivali svi, od građana, prijevoznika, ribara, do poljoprivrednika. Udar ipak neće biti koliki je mogao, ali i ovolike cijene goriva svima su previsoke pa se već najavljuju nova lančana poskupljenja.
Hrvoje Krešić o svemu je u Dnevniku Nove TV razgovarao s ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem. Ministar je odgovorio na pitanje je li se država mogla odreći većeg dijela kolača jer ni 12 kuna za litru benzina nije malo.
"12 kuna za litru benzina nije malo, no imajući na umu činjenicu da su cijene na svjetskom tržištu proteklih tjedana eskalirale, držimo da je ova kombinacija mjera u ovom trenutku dobra", rekao je ministar.
I marže i trošarine izražene su lipama, ne u postocima. Ako cijene nastave rasti, rast će idući tjedan. Što onda?
"Ako cijene nastave rasti, mi ćemo pratiti. Ako rast bude prevelik, reagirat ćemo ponovo", dodao je.
Kazao je i kako nam slijede "veći inflatorni pritisci".
"Projekcije inflacije za ovu godinu nešto su veće nego za prošlu. No treba imati na umu da je cijena energenata ugrađena u cijenu svakog dobra i usluge i u tom kontekstu Hrvatska će podnositi žrtvu koju podnose sve svjetske ekonomije", kaže ministar.
Veze hrvatskih tvrtki s Rusijom
To može utjecati na smanjenje projekcija realnih stopa rasta.
"Mi se nadamo da će naša kombinacija mjera potpore, prije svega očuvanju životnog standarda s jedne strane, s druge poduzetništvu, a s treće strane apsorpcija sredstava iz EU učiniti to da agregatna potražnja poraste značajnije od stope inflacije i da stopa rasta u Hrvatskoj bude viša od prosjeka EU", nada se Ćorić.
U Hrvatskoj postoje tvrtke koje imaju, slabije ili snažnije veze prema Rusiji pri čemu se najčešće spominje Fortenova. Što s njima i kako odvojiti vlasništvo od poslovanja, da se nastavi poslovati, a da se vlasnika sankcionira?
"Pitanje je jesu li te tvrtke u vlasništvu osoba, odnosno pravnih i fizičkih osoba koje su na listama za sankcije. To je važno istaknuti. Ne govorimo da je potrebno sankcionirati tvrtke koje imaju ikakve veze s Rusijom. Govorimo o čitavom nizu posljedica koje je ovo ratno stanje nosi sa sobom. Mislim da tvrtke moraju imati šansu funkcionirati normalno, a da se pritom vlasnicima koji su na listama za sankcije ne omogućava da iz njih izvlače dobit. Jedna takva tvrtka postoji u Hrvatskoj. To je Đuro Đaković TEP koji zapošljava 860 naših građanski i građana", naveo je.
Banke vezane za rusko tržište, ponovio je, već se sad suočavaju sa određenim izazovima, no nada se da će biti dovoljno dokapitalizirane.
Bez poziva iz DORH-a
Za Ivana Paladinu kojeg Vlada želi imenovati novim ministrom graditeljstva, Ćorić kaže kako ne bi rekao da ima snažne veze s Rusijom.
"Gospodin Paladina je čovjek koji ima jako dobro iskustvo u području koje mu treba da bi vodio Ministarstvo graditeljstva i državne imovine", rekao je Ćorić. Misli da je Paladina iskusni menadžer.
"Ne vide se u ovom trenutku nikakve suspektne veze što se pokušalo implicirati", smatra.
"Ne znam za povećalo, nisu me kontaktirali. Što se tiče mojih dužnosti, ja funkcioniram iz dana u dan, kao što sam radio zadnjih pet godina. Koliko dugo budem u Vladi, to će biti tako", odgovorio je na pitanje je li pod povećalom DORH-a i je li ga od tamo netko zvao. Kazao je i kako Josip Aladrović također dobro radi posao.
Treba li ići u rekonstrukciju Vlade? Ćorić kaže da je to pitanje za premijera.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr