"Ja sam doktor Nenad Jasprica iz Instituta za istraživanje mora i priobalja. Osim Crnog brda u Biljanima Donjim, koji se nalazi u blizini Zadra i koji se najčešće spominje u medijima, malo se govori o ostacima troske koje se nalaze na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku", rekao je u Pozivu Dnevnika Nove TV Jasprica.
Jesu li brda troske i dalje na području tvornice TEF-a - te kako utječu na život mještana šibenske crnice, otišla je istražiti Sanja Jurišić. Sa sobom je povela biologinju, djelatnike ovlaštenog laboratorija, ali i ronioce, koji su zagrebali ispod površine popularne šibenske plaže Banj.
Troska je podsjetnik na tešku industriju koja je othranila i odškolovala generacije Šibenčana. I danas tone "crnila" i prašine zaklanjaju pogled prema gradu. Život biljaka na području TEF-a proučavala je Marija. Šest godina je prošlo otkako je posljednji put bila tamo.
Stanje se sigurno pogoršalo
"Možemo reći da se stanje pogoršalo jer određenih vrsta koje bi se trebale tu naći više nema, osim nekoliko vrsta gdje je veći broj jedinki, stanje se sigurno pogoršalo", rekla je doc. dr. sc. Marija Pandža, biologinja.
This browser does not support the video element.
Je li se stanje pogoršalo, mještani šibenske Crnice ne znaju. Šibenski gradonačelnik tvrdi kako je sve uspješno sanirano još 2013. godine.
"Podcrtano i boldano, ovo područje može se smatrati očišćeno. I to je naš stav", rekao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.
Politika i struka pak imaju različita mišljenja.
"Ako je opasno za biljke i nema životinja, onda treba ispitati kakva je situacija za ljude", rekla je doc. dr. sc. Pandža.
A tko je u pravu ili krivu, ekipa Poziva odlučila je sama provjeriti. Zaronili su na morsko dno tik ispred nekadašnje tvornice i uzeli uzorak sedimenta. Terenom na kojem su i dalje hrpe troske upravlja trgovačko društvo Batižele, koje je u vlasništvu grada i države.
Posljednju analizu napravili su 2018. - ali kažu da će raditi i nove.
"Smatramo da je puno bolje da imamo nove analize, koje će pokazati koje je sada stvarno stanje", rekla je Nina Kursar, direktorica Batižele d.o.o.
Direktorica očekuje bolje stanje nego prije nekoliko godina. Tvrdi da je koncentracija PAH-ova ovdje manja nego u, primjerice, običnom asfaltu.
"Da naglasim, riječ je o trosci, o neopasnom otpadu, koja u biti nije bila predmet programa sanacije, nego je naznačeno da je riječ o neopasnom otpadu, odnosno da je riječ o sirovini", rekla je Kursar.
"Vidjela sam kamione kad su vozili i upozoravala, ja i moj pokojni suprug, govorila da ne voze ovdje jer je ogromna prašina i da od nje ne možemo živjeti", rekla je mještanka Antica Škorić iz Biljana Donjih.
Nije dobro ni za zdravlje i život mještana
A upravo s tom sirovinom žive mještani Biljana Donjih. U dvorište im je ekobomba dovezena iz šibenskog TEF-a. Godinama državu kume i mole da im maknu brdo.
"Pazite, zagađuje se zrak, poljoprivredna tla, imamo i dopis Ministarstva poljoprivrede, od odjela za vodu, da dolazi do zagađenja podzemnih voda, jer niti je napravljena posteljica niti je materijal prekriven", rekao je Zdravko Belušić, bivši predsjednik Ekoudruge Ravni Kotari.
A tvrdi – nije dobro ni za zdravlje i život mještana.
"Kancerogeno je sigurno jer imamo tri analize od tri nezavisna Instituta", rekao je Belušić.
Podsjetimo, oko 140 tisuća tona troske ovamo je stiglo iz Šibenika. A prvi čovjek grada tvrdi da on o Biljanima zna malo ili gotovo ništa.
"Ja ću samo reći kao čovjek - onome tamo nije mjesto i ono treba ukloniti na svaki način", rekao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.
Gradonačelnik se prisjetio da na području TEF-a ipak postoje tri sumnjive mikrolokacije. Jedna je očišćena, na drugu je pozitivno utjecao vjetar, a treća...
"Treća katranska jama, postoje onečišćenja, ali tu je predviđen nekakav trošak. Ako ćemo govoriti sad u eurima, otprilike 150 tisuća eura, samo te jedne jame", rekao je Burić.
Dok je za brdo iz Biljana Europski sud potvrdio da se sad kameni agregat treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom i da se mora naći alternativa kako se ne bi ugrožavalo zdravlje ljudi - za šibenske gradske čelnike u brdima koja im se nalaze pred nosom nema nikakve opasnosti za zdravlje i okoliš.
Prvi rezultati analize
U Dnevniku Nove TV gostovao je profesor dr. sc. Branimir Hackenberger, ekotoksikolog i biostatističar.
No prvo je Domagoj Mikić pročitao rezultate analize koja je provedena.
"Nama su stigli rezultati analize. Dakle, na tri lokacije naša ekipa uzela je uzorke. Prva lokacija je na dubini 12 metara u moru ispod tvornice TEF-a, druga lokacija je dno ispred plaže Banj te treća lokacija unutar prostora same tvornice. Evo kakvi su rezultati PAH-ova - riječ je o spojevima koji imaju kancerogena svojstva. Na prvoj lokaciji pronađen je 58,1 miligram po kilogramu suhe tvari, na drugoj lokaciji 29,7 mg, a na trećoj lokaciji 22,9 mg", rekao je Domagoj Mikić.
Laičkim rječnikom, kako prevesti ove rezultate, Mikić je upitao profesora Branimira Hackenbergera.
"Ovo su neuobičajeno visoke koncentracije PAH-ova za Jadran, postoje nebrojene studije koje pokazuju da je očekivana koncentracija i do deset puta manja, pogotovo nego što je na onoj lokaciji gdje je čak do 58,1 miligrama po kilogramu. PAH-ovi su opasni. Postoji više od deset tisuća različitih spojeva koje možemo nazvati PAH-ovi, od kojih su neki kancerogeni, u standardnim analizama radi se analiza 18 standardnih PAH-ova, od kojih je osam kancerogeno, a među njima najkancerogeniji je benzo(a)piren. Ja se tu ne bih kupao", rekao je Hackenberger.
Na lokaciji broj dva - uvala ispred plaže Banj - pronađene su velike količine željeza i mangana. Uz željezo pronađeno je 82.418 miligrama mangana te željeza 10.019 mg/kg s.t.
"Ovdje je pronađen benzo(a)piren, to je jedan od najkancerogenijih spojeva, on se koristi u biomedicinskim i biološkim istraživanjima, kao tvar pomoću koje se inducira zloćudni tumor, takozvani karcinom. Dovoljno je da se stavi mala količina u neku životinju i dobit ćete karcinom. On najčešće dolazi u okoliš kao produkt spaljivanja, ali može dolaziti i iz drugih izvora", rekao je dr. sc. Branimir Hackenberger.
Na trećoj lokaciji također su enormno visoke količine mangana i aluminija. Pronađeno je mangana 120.123 mg/kg s.t. te aluminija 322,9 mg/kg s.t.
"To je 40 do stotinu puta veća koncentracija. To se smatra rizičnom koncentracijom u okolišu. Kada razgovaramo o ovoj problematici, moramo razgovarati o dva pojma, jedno je opasnost, a drugo je rizik. Ove sve kemikalije koje ste spomenuli su opasne, nesumnjivo je da su opasne. Međutim, ne znam je li napravljena analiza rizika. Naime, svaka kemikalija je opasna ovisno u kakvom se obliku u okolišu nalazi, je li ona bioraspoloživa, može li završiti u hranidbenom lancu ili je ona fiksirana u okolišu, rekao je profesor.
Za komentar analize su zamoljeni iz tvrtke Batižele, koja upravlja područjem TEF-a, ali da ih komentira i netko iz Grada Šibenika, koji je inače većinski vlasnik tvrtke. No, pozivu da prokomentiraju ove rezultate nisu se odazvali.
Hackenberger je to komentirao riječima: "To je uobičajen postupak i algoritam ponašanja, prvo ide negacija, ignoriranje problema, a nakon toga umanjivanje problema. Ovo nije problem koji bismo mogli nazvati aktivnom, nego potencijalnom bombom. Od svega je najzabrinjavajuća koncentracija pod morem jer ona ima stopostotni učinak na živi svijet, jer može doći u hranidbeni lanac. Ne bih jeo ribu s tog područja. Ovdje je potrebna hitna sanacija", rekao je Branimir Hackenberger.
Poziv riješio problem Jastrebarskog
This browser does not support the video element.
Prošle nedjelje u Pozivu je ispričana priča o mještanima Jastrebarskog koji su godinama pokušavali riješiti problem svojeg neosvijetljenog izlaza s autoceste. Ono za što je institucijama trebalo tri godine nakon Poziva je riješeno za tri dana.
"Nakon što je HAC morao ponovno projektirati isti taj projekt i nakon što je pokušao objasniti da su za neizdavanje dozvola krive neke druge institucije, zahvaljujući Novoj TV i nakon što je netema čvorišta Jastrebarskog postala tema čvorišta Jastrebarskog, eto dogodilo se čudo. HAC je u tri dana uspio kompletirati dokumentaciju i ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu. Nadamo se da nećemo sljedeće tri godine čekati da to svjetlo i ugledamo", rekao je Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.