Država će ovaj mjesec po prvi puta građanima ponuditi kupnju trezorskih zapisa, koji će nositi godišnju stopu prinosa od 3,75 posto, najavio je ministar financija Marko Primorac.
Ciljani nominalni iznos izdanja trezoraca je 440 milijuna eura pri čemu će, kako je rekao, prvi krug upisa biti namijenjen građanima, a drugi institucionalnim ulagačima.
Minimalno će se po ulagatelju moći upisati 1000 eura trezoraca. To će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će građani dobiti po dospijeću.
Datum izdanja je 23. studenoga.
Prvi krug upisa počinje 13. studenoga i traje do 20. studenoga u 11 sati i namijenjen je građanima, a dospijeće je 21. studenoga 2024.
Pravo kupnje u prvom krugu imaju fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u RH i izvan nje te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj.
Građani za trezorce vrijedne do 10.000 eura na šalteru Fine neće plaćati naknadu za platni promet, a za iznad toga hoće, u skladu s uvjetima te agencije. Ako uplatu žele obaviti na šalteru banke ili putem internet bankarstva, uvjeti ovise o pojedinoj banci, napomenuo je ministar.
Jedan ulagatelj može podnijeti samo jednu ponudu za upis trezoraca.
Trezorci će se kupovati uz diskont, po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis, a po dospijeću građani će dobiti 1000 eura za jedan zapis (nominalni iznos) odnosno ostvarit će prinos od 3,75 posto godišnje. Moći će se upisati u 170 poslovnica Fine diljem Hrvatske.
Drugi krug upisa namijenjen institucionalnim ulagačima bit će otvoren 21. studenoga, od 9 do 11 sati.
Ulaganja u trezorske zapise neće se oporezivati porezom na dohodak, rekao je Primorac.
Trezorski zapisi su kratkoročni utrživi vrijednosni papiri s rokom dospijeća do jedne godine. Instrument su tržišta novca. Izdaju ih državni trezori (ministarstva financija), a mogu ih izdavati i jedinice lokalne uprave.
Smatraju se nerizičnim vrijednosnim papirom zbog umjerenog prihoda i sigurnosti.
Prodaju se na dražbi uz diskont (popust), tako da im je cijena pri prodaji niža od nominalne, a o dospijeću se isplaćuje nominalna cijena. Obično se izdaju na 91 dan, 182 dana ili 364 dana.
Preporuka da trezorce kupuju građani koji ih mogu držati do dospijeća
Primorac je pobrojao razloge izdanja ovih trezorskih zapisa, nakon što je država ranije ove godine po prvi puta izdala i narodne obveznice pa je tako apostrofirao zaostajanje depozitnih kamatnih stopa za drugim članicama EU-a, a kao ciljeve je naveo i povećanje participacije građana u javnom dugu, odnosno širenje baze investitora u njega, kao i povećanje razine financijske pismenosti.
Istaknuo je i da Ministarstvo financija ima mogućnost prihvatiti veću ili manju ponudu od predviđenih 440 milijuna eura, pa tako ako potražnja bude veća, spremno je i povećati nominalni iznos alokacije, rekao je Primorac.
Kao i kod narodnih obveznica, preporuka je da u trezorske zapise ulažu oni građani koji ih neće morati prodavati, već će ih moći držati do dospijeća: "U tom su slučaju apsolutno sigurni da će po dospijeću ostvariti predviđeni prinos (...) Trgovina je moguća, no u tom slučaju ne garantiramo."
Odgovarajući na pitanje novinara o predviđenoj godišnjoj stopi prinosa na trezorce, Primorac je ocijenio da je prinos tržišan, a ponuda dobra, daleko bolja od onog što građani mogu ostvariti prije svega putem štednih računa, no da opet s druge strane nije pretjerana, u smislu da bi se mogla okarakterizirati kao neko predizborno potkupljivanje građana.