Prijedlogom Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak Vlada podiže iznos do kojeg se fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom sa sadašnjih 15.000 kuna na 24.000 kuna godišnje, što je u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka.
Prema riječima ministra financija Marka Primorca, ta zakonska odredba primjenjivala bi se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.
Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom sada se smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos od 15.000 kuna na godišnjoj razini, pa se shodno tome porez na dohodak ne plaća ni na primitke učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga do tog iznosa.
Sada Vlada predlaže povećanje iznosa primitaka koji se ne oporezuju na 24.000 kuna godišnje, čime se povećava raspoloživi dohodak tih osoba.
Kako se navodi u obrazloženju tog zakonskog prijedloga, time se prvenstveno želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada. Ujedno, budući da je unazad nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada osobito u djelatnostima vezanima za turizam u vrijeme turističke sezone, kroz rad studenata privremeno i djelomično bi se riješio taj sve izraženiji problem. Većim angažmanom studenata u sezonskim poslovima u turizmu smanjila bi se potreba za stranom radnom snagom.
Također, s obzirom na napore Vlade da pomogne u energetskoj tranziciji, Primorac je kazao i da će za fizičke osobe koje ugrađuju solare biti propisan iznos do kojeg će moći ostvarivati neoporezivi dohodak od prodaje tako proizvedene struje, odnosno plaćat će porez na dohodak tek ako ostvare godišnji primitak veći od 10.000 kuna.
Pročitajte i ovo
Digitalne platforme bit će obvezne dostavljati informacije o aktivnostima svojih korisnika
Također, Vlada je uputila u Sabor i prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim usklađuje taj propis s postojećim direktivama EU-a.
Preuzimanjem izmijenjene direktive EU-a o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane proširuje se i opseg obvezne automatske razmjene informacija između članica EU-a u pogledu aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.
Naime, zakonskim izmjenama će se obvezati operateri digitalnih platformi na dostavu informacija o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.
Obveze izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU-a i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU-a. Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi.
Cilj je, navodi se u obrazloženju Vlade, obuhvatiti primitke koji se ostvaruju od obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi u više jurisdikcija u cilju sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza te povećanja porezne transparentnosti.
Pročitajte i ovo
Predloženim izmjenama ta dva zakona ujedno se mijenjaju i njihove odredbe koje su povezane s hrvatskom kunom, a radi uvođenja eura od početka iduće godine.
U skladu s procesom uvođenja eura, Vlada je Saboru uputila i prijedloge izmjena Zakona o potrošačkim kreditima i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojima također uređuje i parametre u vezi kod promjenjivih kamatnih stopa, referentnih kamatnih stopa itd.
