Blokada 813 milijuna kuna u aferi preprodaje Inina plina najveća je u povijesti Ureda za sprječavanje pranja novca. No, taj kazneni postupak, iako su ovih dana u njega upereni svi reflektori, tek je na začetku i pitanje je iz niza razloga što će i kada od njega na kraju biti. Međutim, dobar je povod za provjeru bilance i omjer dosad blokirane i oduzete imovine te proračunskog računa.
Do kraja 2021. godine trajno je oduzeta imovinska korist temeljem pravomoćnih sudskih presuda u vrijednosti od 617.495.573,62 kuna, od čega je u državni proračun uplaćeno 116.898.925,20 kuna, doznaje DNEVNIK.hr, koji donosi i detalje te sudbinu oduzete imovine.
Od vila i bunkera do polarnog medvjeda...
Institut oduzimanja ilegalno stečene imovine svoje uporište ima u temeljnom pravnom načelu da nitko ne može zadržati protupravno stečenu imovinsku korist.
Poznaju ga brojne zemlje – Austrija, Njemačka, Francuska, Engleska … U Italiji, primjerice, koju se često spominje kada je riječ o borbi protiv organiziranog kriminala, suočen s optužbom nezakonito stečene imovine, optuženik mora dokazati da je imovinu stekao na pošten način. Ako ne može dokazati vjerodostojan izvor novca, imovina može biti zaplijenjena.
Prema evidenciji talijanskog Nacionalnog ureda za upravljanje imovinom zaplijenjenom od organiziranog kriminala (ANBSC), osim bezbrojne pokretne imovine u proteklih dvadesetak godina zaplijenjeno je gotovo 70.000 različitih zemljišta, tvrtki, zgrada, gradilišta... koje se koristi za projekte od javnog interesa i društvenog značenja i gotovo u pravilu prepušta se lokalnim vlastima da im nađu novu svrhu. No, problem je što može proći i više od desetljeća dok vlasništvo na njih ne prijeđe s ANBSC-a.
Austrijsko i njemačko zakonodavstvo predviđaju pak oduzimanje imovinske koristi i neovisno od osude ili čak uopće vođenja postupka protiv okrivljenika dok je u hrvatskom zakonodavstvu riječ o posebnoj mjeri koja se odnosi na konkretnu imovinu, ne na određenu osobu, a oduzimanja nema do pravomoćne presude.
Hrvatska je tijekom godina svjedočila nezavidnom broju zvučnih slučajeva u kojima gotovo da nema čega nije bilo – od vila, bazena i bunkera preko polarnih medvjeda, muflona i mošusnih goveda do kolekcija umjetnina, skupih automobila i plovila. Ivo Sanader, Nadan Vidošević, Zdravko Mamić… široj javnosti najpoznatiji su akteri niza slučajeva u kojima javno moraju dokazivati porijeklo pozamašne imovine, a što čine s više ili manje uspjeha.
… za koliko je bogatija državna blagajna?
Trajno oduzetim nekretninama i pokretninama koje su temeljem pravomoćnih sudskih presuda postale vlasništvo Republike Hrvatske upravlja i raspolaže Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u skladu sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom.
Do kraja prošle godine, kako je doznao DNEVNIK.hr, trajno je oduzeta imovinska korist temeljem pravomoćnih sudskih presuda u vrijednosti od gotovo 617,5 milijuna kuna, od čega je u državni proračun uplaćeno gotovo 117 milijuna kuna.
Trajno oduzeta imovina nakon procjene ovlaštenog sudskog vještaka prodaje se putem javnog natječaja, javnim prikupljanjem ponuda, a istodobno se uzimaju u obzir i potrebe državnih tijela, ustanova socijalne skrbi te ostalih korisnika državnog proračuna.
Privremeno oduzete pokretnine veće vrijednosti, ovisno o njihovoj vrsti, koje su predane na čuvanje i upravljanje Ministarstvu čuvaju se u odgovarajućim prostorima, odnosno u specijaliziranim ustanovama ako je potrebno osigurati posebne uvjete za čuvanje pokretnina.
Privremeno oduzete pokretnine
- 1095 umjetničkih djela – procijenjene vrijednosti 19.730.000 kuna – čuvaju se u muzejima
- na čuvanju: šest osobnih automobila, tri motocikla, jedno plovilo
- prodana četiri osobna vozila za iznos od 811.227,30 kuna - Porsche Panamera, Audi A3, Mercedes S500, Mercedes B180CDI
- dano na uporabu državnim tijelima: 10 osobnih vozila vrijednosti 1.997.596,51 kuna i jedno teretno vozilo vrijednosti 122.420,88 kuna
- sud ukinuo odluke o davanju na korištenje za sedam vozila procijenjene vrijednosti 406.469,63 kuna i odluku o prodaji jednog motocikla procijenjene vrijednosti 42.859,83 kuna
Novac na računima
Privremeno oduzeta kunska novčana sredstva uplaćuju se u Državni proračun na stavku Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a devizna novčana sredstva uplaćuju se na račun poslovne banke koji je otvorilo Ministarstvo.
- privremeno oduzeta kunska sredstva na dan 31.12.2021. – 43.553.552,44 kuna
- privremeno oduzeta devizna sredstva na dan 31.12.2021. – 6.066.589,42 EUR-a, 76.752,00 USD, 39.801,00 CHF, 15.867,97 GBP i ostale valute u manjem iznosu
Privremeno oduzeta novčana sredstva Ministarstvo čuva sve do pravomoćnosti sudske odluke, nakon čega se, ovisno o pravomoćnoj sudskoj odluci sredstva preknjižavaju na prihod državnog proračuna ili isplaćuju okrivljeniku ili drugoj osobi od koje su privremeno oduzeta.
''Ako su nekretnine i pokretnine blokirane temeljem rješenja o privremenoj mjeri osiguranja oduzimanja imovinske koristi, Ministarstvo će mjeru upisati u upisnike, a ako se privremena mjera osiguranja odnosi na oduzimanje nekretnine odnosno pokretnine i njeno povjeravanje na čuvanje i upravljanje Ministarstvu, Ministarstvo će preuzeti privremenu nekretninu odnosno pokretninu te njome upravljati u skladu s odredbama Uredbe o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku kojom su propisani uvjeti za donošenje odluka o prodaji, davanju na uporabu, iznajmljivanju ili davanju u zakup privremeno oduzete imovine u skladu s namjenom, prije pravomoćnosti presude'', objasnili su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
DORH-ova izvješća nude zanimljive brojke
Kada smo usporedili DORH-ova izvješća tijekom nekoliko prošlih godina, vidljivo je da broj osoba od kojih je tijekom 2021. oduzeta imovinska korist, kao i vrijednost oduzete imovinske koristi te vrijednost i broj mjera osiguranja kojima je blokirana imovinska korist ne odstupaju bitnije u odnosu na protekla izvještajna razdoblja.
Oduzeta imovinska korist 2021. od ukupno 866 osoba na razini je 2017., 2018. i 2019. godine, dok je 2020. godine oduzeta od 641 osobe, a vrijednost ukupno oduzete imovinske koristi tijekom 2021. je 123.844.082 kuna.
Najveća vrijednost ukupno oduzete imovinske koristi odnosi se na USKOK-ove predmete, ukupno 55.156.078 kuna što predstavlja 45 posto ukupno oduzete vrijednosti. Međutim, broj osoba od kojih je imovinska korist oduzeta u predmetima iz USKOK-ove nadležnosti je tek 140 što je samo 16 posto svih osoba od kojih je navedena korist oduzeta.
Kako bi se osiguralo oduzimanje imovinske koristi po dovršetku kaznenih postupaka, zakon predviđa institut osiguranja oduzimanja imovinske koristi, tzv. zamrzavanje/blokiranje imovine, koji se također primjenjuje kada se stvore uvjeti za to.
Na razini svih državnih odvjetništava ukupno tijekom 2021. godine izrečeno je mjera osiguranja u 51 predmetu, u vrijednosti od ukupno 70.971.127 kuna.
I najveći broj izrečenih mjera osiguranja i njihova najveća vrijednost primijenjeni su u USKOK-ovim predmetima, i to 28 od 51 ukupno izrečene mjere osiguranja te 46.463.100 kuna u odnosu na ukupno 70.971.128 kuna vrijednosti zamrznute imovine.
Nedostatak financijskih istražitelja otežava posao USKOK-u
Iz DORH-a upozoravaju na problematičnost roka trajanja privremenih mjera osiguranja, propisanog Zakonom o kaznenom postupku (ZKP), prema kojem privremene mjere osiguranja do potvrđivanja optužnice mogu trajati najdulje dvije godine.
''Privremene mjere osiguranja u pravilu se određuju u vrijeme pokretanja istrage, čime se onemogućuje sakrivanje ili raspolaganje imovinom koja može služiti kao osiguranje oduzimanja nezakonito pribavljene imovinske koristi. U složenim predmetima koji zahtijevaju provođenje brojnih dokaznih radnji, vještačenja i slično, istrage često traju do 18 mjeseci, nakon čega je vrlo mali broj optužnica potvrđenih u preostalih šest mjeseci, do isteka dvije godine od određivanja mjera osiguranja što dovodi do njihova ukidanja'', objašnjavaju iz DORH-a.
Ističu i da je institut osiguranja oduzimanja imovinske koristi učinkovito i važno pravno sredstvo za mogućnost kasnijeg stvarnog oduzimanja imovinske koristi od počinitelja kaznenih djela te ga je ''uputno što više primjenjivati kako bi se izbjegli problemi kod stvarne naplate nakon što sud izrekne oduzimanje imovinske koristi pravomoćnom presudom''.
Međutim, prije predlaganja mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi potrebno je provesti tzv. financijsku istragu i njome utvrditi imovinu na kojoj se mogu odrediti privremene mjere osiguranja, a za to je potrebno koristiti znanja stručnih osoba iz područja financija, poreza, revizije i slično, tzv. financijskih istražitelja.
Nakon što su još 2014. godine u USKOK-u i u četiri najveća županijska državna odvjetništva, u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, osnovani odjeli za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, u njima do 2021. nije bilo zaposlenih spomenutih stručnjaka jer su, napominju iz DORH-a, ''uvjeti propisani za navedena radna mjesta bili odvraćajući i destimulirajući za stručne osobe čija se znanja na tim mjestima traže (prvenstveno niski koeficijenti). Konačno, nakon povećanja koeficijenata, ta su se mjesta tijekom 2021. počela popunjavati''.
Povrh svega DORH upozorava i da se stvarni problemi kod naplate presudom oduzete imovinske koristi pojavljuju i tijekom ovršnih postupaka u odnosu na ovršenike koji imaju blokirane račune ili nemaju prihode niti imovinu na svoje ime pa presudom formalno oduzeta imovinska korist ne bude doista i provedena.
Podsjećaju još i da se u kaznenim postupcim, nezakonito stečena imovina može oduzeti od počinitelja i dosuđivanjem imovinskopravnog zahtjeva oštećeniku, koji ima prednost pred oduzimanjem imovinske koristi, a sud ga je dužan dosuditi ako su za to ispunjeni uvjeti i tada ne dolazi do oduzimanja imovinske koristi.