- satima je trajao sastanak u Bruxellesu
- odluka oko 14 sati: zeleno svjetlo za Hrvatsku, ali ne i za Bugarsku i Rumunjsku
- Hrvatska je u Schengenu od 1. siječnja
Tijek događaja pratite u nastavku.
17:43 Premijer Andrej Plenković dao je izjavu o ulasku Hrvatske u Schengen, možete ju pratiti OVDJE.
17:13 Vlada je danas održala zatvorenu sjednicu na kojoj je usvojeno stajalište Republike Hrvatske za sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove na kojem se među ostalim odlučuje i o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.
"Na sjednici Vlade u okviru stajališta za Vijeće usvojena je i Izjava Republike Hrvatske u odnosu na ulaganje jednostrane Izjave Slovenije iz koje je vidljivo da Slovenija podržava ulazak Hrvatske u Schengen te ističe postojanje pravnog učinka arbitražne odluke na definiranje granice između dviju država. Hrvatska je u svojoj Izjavi navela kako se na temelju jednoglasnog Zaključka Hrvatskog sabora, od 29. srpnja 2015., povukla iz arbitražnog postupka zbog materijalnih povreda Sporazuma o arbitraži te ponovila svoj ranije zauzeti stav o arbitražnoj odluci donesenoj 2017. godine. Ujedno, istaknula je kontinuiranu spremnost za nastavak bilateralnog dijaloga u svrhu iznalaženja zajedničkog rješenja", navode iz Banskih dvora. Pozdravljaju današnju odluku.
"Na tome je Vlada predano radila, ispunivši sve potrebne kriterije, što su prepoznale i sve europske institucije koje su Hrvatskoj dale pozitivnu ocjenu. Članstvo u šengenskom prostoru donijet će niz prednosti za hrvatske građane i gospodarstvo, posebice u pogledu slobode kretanja i prelaska granica, bržeg i lakšeg protoka roba i usluga te daljnjeg rasta turističkog prometa, uz brojne druge", dodaju.
17:00 Sastanak, u Bruxellesu, kao i cijeli proces pristupanja, pratila je urednica vanjske politike i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović. Dan je ocijenila povijesnim i za Hrvatsku, ali i za EU. Naglasila je kako Hrvatska uvijek ide sama, unatoč sasvim drugačijim predviđanjima.
"U EU smo ušli sami, bili smo prvo i jedino proširenje poslije Grčke. I sad ulazimo u šengensku zonu, u onu pravu Europu, bez granica o kojoj smo govorili još početkom '90-ih, sami bez ikakvog paketa", rekla je i dodala da je na sjednici bilo vro emotivno, ali da je bilo i povišenih tonova. Petrović je podsjetila da je puno truda i napora uloženo kroz godine.
"Osam pregovaračkih poglavlja. Naši pregovarači na čelu s ministrom Božinovićem i premijerom Plenkovićem koji je odrađivao taj small talk. Radili su polako, sa vizijom, sa strategijom, korak po korak", dodala je.
This browser does not support the video element.
Ispričala je kako je nakon donošenja odluke bila i mala svečanost nakon sjednice, popilo se šampanjca, a stizale su i čestitke.
"Eto, i nama su prišli prvi kolege iz Slovenije. Čestitali su. Rekli su 'bravo, Hrvatska. Dobrodošla, Hrvatska'. Bilo im je drago", rekla je Petrović.
16:39 Ulazak u najveće područje bez granica na svijetu ne znači da neće biti nikakvih kontrola. Što se sve mijenja u Hrvatskoj čitajte OVDJE.
16:02 Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u četvrtak je istaknuo da je ulaskom u Schengenski prostor i eurozonu Hrvatska postigla dva najvažnija vanjskopolitička cilja zacrtana pristupanjem u EU, a o važnosti toga govori podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom lani iznosila 34,5 milijardi eura.
This browser does not support the video element.
Snažan poticaj gospodarstvu
15:50 Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je u četvrtak da ulazak Hrvatske u schengenski prostor te potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a predstavljaju snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu.
"Potvrda ulaska Hrvatske u schengenski prostor snažan je poticaj daljnjem rastu hrvatskog gospodarstva. Uz pridruživanje Hrvatske eurozoni od 1. siječnja 2023. godine, odluka pristupanja u Schengen hrvatskom će poduzetništvu dati dodatne mogućnosti i prilike za snažnije poslovanje na jedinstvenom EU tržištu, kao i jednostavnije i brže poslovanje", istaknuli su iz HUP-a.
Osim bržeg protoka roba, Hrvatskoj članstvo u Schengenu otvara mogućnost boljeg iskorištavanja postojeće cestovne infrastrukture, koja je na zavidnoj razini kao i geostrateškog položaja, a u smjeru razvoja regionalnog pa i europskog transportnog hub-a prema trećim zemljama, dodaju.
Osvrnuvši se i na jučerašnje potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koje su u Washingtonu potpisali Ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, iz HUP-a su ocijenili da je to značajan iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dviju zemalja.
"Taj dugo očekivani sporazum dat će novi vjetar u leđa hrvatskim poduzetnicima, kojima je Amerika važno tržište te donijeti nove američke investicije u našu zemlju. Najveći potencijalni dobitnici su domaće djelatnosti u kojima je ključan intelektualni kapital: IT, farmacija, projektiranje, različite intelektualne usluge i sl. jer sada postaju još konkurentnije", naveli su iz HUP-a.
Dodali su i da su američki investitori Hrvatsku do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja, iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazumom riješeno.
"Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, porasti će zahvaljujući poreznom rasterećenju. Istovremenim ulaskom u Schengen i sporazumom sa SAD-om, američkim investitorima olakšava se ulazak na EU tržišta preko Hrvatske, kao jedne od četiri zemlje koja s SAD-om ima status global entry partnera", istaknuli su iz HUP-a.
"Policajci spremni na sve izazove"
15:49 Sindikat policije Hrvatske je u priopćenju pozdravio odluku ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije o primanju Hrvatske u šengenski prostor.
"Vjerujemo kako će učinci ovog ulaska biti pozitivni za sve nas, a prije svega za građane koji će koristiti sve pozitivne prednosti života bez granica i slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala", navode sindikalci.
S druge strane, od 1 siječnja 2023. pred policijskim službenicima bit će novi izazovi.
"Europa bez granica omogućit će lakše putovanje i komunikaciju kriminalaca, ali Hrvatska je kroz pripreme za ulazak u Schengen pokazala da se s tim može uspješno nositi", dodali su.
Sindikat tvrdi da su policajci spremni za sve izazove kako bi Hrvatska ostala sigurna zemlja u kojoj građani mirno žive.
15:46 Davor Božinović stao je pred novinare u Bruxellesu. Rekao je da je iza Hrvatske mukotrpan, ali odličan posao, zahvalio se svima, a pohvalio se i kako je uspjehu već nazdravio. Više o tome OVDJE.
15:22 Slovenija je u četvrtak podržala ulazak Hrvatske u Schengen i priložila izjavu za zapisnik po kojoj je arbitražom konačno određena međusobna granica, ali je Hrvatska odmah odgovorila svojom izjavom da se granica tek treba odrediti.
"Pristupanje Republike Hrvatske šengenu ima potporu Republike Slovenije i to je u našem zajedničkom europskom interesu. Republika Slovenija naglašava da su i kopnena i morska granica konačno određene arbitražnom odlukom od 29. srpnja 2017. godine, koja je konačna i obvezujuća", kaže se u slovenskoj izjavi koja ulazi u zapisnik sastanka Vijeća EU-a.
Hrvatska je na tu izjavu, također za zapisnik, odgovorila svojom izjavom.
"Povodom izjave Republike Slovenije u povodu Odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj, Hrvatska podsjeća da se temeljem jednoglasnog zaključka Hrvatskog sabora od 29. srpnja 2015. povukla iz arbitražnog postupka zbog bitnih povreda Ugovora o arbitraži", kaže se u hrvatskoj izjavi.
Zagreb stoga ponavlja svoj stav da ga "ni na koji način ne obvezuje arbitražna presuda iz 2017. godine i da je neće provesti".
"Stoga, zajedničku kopnenu i morsku granicu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije tek treba definitivno utvrditi mirnim putem, u skladu s međunarodnim pravom", kaže se.
"Hrvatska ostaje otvorena za nastavak bilateralnog dijaloga sa Slovenijom u cilju iznalaženja zajedničkog rješenja. Ova izjava ne dovodi u pitanje nastavak iskrene suradnje sa Slovenijom na punoj primjeni šengenske pravne stečevine”, stoji u hrvatskoj izjavi.
Premijer Plenković je koncem listopada, kad se pojavila informacija da bi Slovenija mogla priložiti dodatnu izjavio, kazao da Hrvatska pristupa u šengenskom prostoru temeljem ispunjenih kriterija za punu spremnost za provedbu šengenske pravne stečevine.
"Hoće li u tom procesu Slovenija usvojiti neku jednostranu izjavu - može" i ustvrdio da svatko u svojim izjavama može reći što god hoće.
"Bitno je Hrvatska ostvaruje svoje strateške ciljeve, a to su ulazak u šengen i europodručje od 1. siječnja", kazao je tada premijer.
15:00 Više nego zadovoljan je i ministar Davor Božinović.
"Hrvatska je u Schengenu! Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju. S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi – građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU."
Pogledaj na Twitteru
14:50 Odluku je komentirao premijer Andrej Plenković.
"Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica Schengena! U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve Vlade, od kojih će najveću korist imati hrvatski građani i gospodarstvo!" iznio je prve dojmove na Twitteru.
Pogledaj na Twitteru
14:20 Hrvatska je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa.
Hrvatska tako postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
Na stolu su danas bili prijedlozi dviju odluka, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunjske.
14:10 Ranije su se pojavili napisi da bi Mađarska mogla stvarati probleme oko ulaska Hrvatske u Schengen, a dopisnik iz Bruxellesa Jack Parrock objavio je na Twitteru kako se sastanak odužio jer ne postoji konsenzus o primanju Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u Schengen, zbog čega su počeli odvojeni pregovori.
''Čujem i da će Njemačka i Luksemburg blokirati pristup Hrvatskoj ako se ne povuku veta protiv Bugarske i Rumunjske'', tvrdi novinar.
Pogledaj na Twitteru
Slučaj Bugarske i Rumunjske
12:00 Za Bugarsku i Rumunjsku konsenzus ne postoji. Najveća je prepreka Austrija, koja se protivi ulasku obiju zemalja i nema naznaka da bi to stajalište mogla promijeniti.
Nizozemska pak podržava ulazak Rumunjske, ali ne i Bugarske. Češko predsjedništvo EU-om predložilo je u utorak navečer da se Rumunjsku primi u šengenski prostor od 29. listopada sljedeće godine, a da se za Bugarsku do 31. srpnja 2023. odluči o tome ispunjava li šengensku pravnu stečevinu.
Ako bi Vijeće to tada potvrdilo, Bugarska ušla zajedno s Rumunjskom, a ako ne, onda na neki kasniji datum. U tom bi slučaju Rumunjska morala pripremiti i opremiti svoju granicu s Bugarskom da bude vanjska šengenska granica do ulaska potonje u Schengen.
Međutim, ni za taj prijedlog nije bilo konsenzusa i češko je predsjedništvo odlučilo staviti na glasanje prvotni prijedlog da se Bugarsku i Rumunjsku primi istodobno.
U srijedu su u zajedničkom pismu Vijeću EU-a ministrima unutarnjih poslova čelnici četiriju najvećih zastupničkih klubova u Europskom parlamentu - pučana, socijaldemokrata, liberala i zelenih - pozvali da se donese pozitivna odluka za ulazak u Schengen za sve tri zemlje.