Bivši 72-godišnji sveučilišni profesor ekonomije dobio je 50.3 posto glasova birača, dok je njegov rival, kandidat desničarske Slobodarske stranke Norbert Hofer osvojio 49,7 posto glasova.
Van der Bellen će na mjestu predsjednika naslijediti sadašnjeg predsjednika Hansa Fischera, a dužnost će preuzeti 8. srpnja.
Član stranke Zelenih i kandidat krajnje desnice u drugom krugu su bili izjednačeni budući da je gotovo svaki drugi birač glasao za FPO, stranku radikalne desnice.
Pošto su u ponedjeljak prebrojani glasovi poslani poštom, Van der Bellen je osvojio 50,3 posto glasova ili 31.026 više od protukandidata Hofera, koji je dobio 49,7 posto priznavši poraz uoči objave službenih rezultata.
"Hvala vam na potpori. Naravno, danas sam tužan", poručio je Hofer na Facebooku. "Napori koje smo uložili u ovu kampanju nisu uzaludni, oni su ulaganje u budućnost", dodao je.
Hofer, koji je u prvom krugu nadmoćno vodio s 35 posto glasova, imao je u nedjelju prednost od 144.006 glasova, nakon prebrojavanja listića u drugom krugu.
No glasovi poslani poštom, obično neskloni FPO-u, na koncu su, nakon pravog izbornog 'trilera', prevagnuli u korist kandidata Zelenih, sklonog liberalima i centru.
Gotovo 900.000 ili 14 posto izbornog tijela zatražilo je glasovanje dopisnim putem na ovim izborima koji su se u Europi, koja bilježi porast populizma, pozorno pratili.
Hoferov poraz ide na ruku europskom političkom establišmentu, koji je suočen s pojačanom prijetnjom populističkih stranaka koje su profitirale na zabrinutosti koju je izazvala izbjeglička kriza i godine slabog gospodarskog rasta i velike nezaposlenosti.
"Olakšanje je vidjeti da su Austrijanci odbacili populizam i ekstremizam", kazao je francuski premijer Manuel Valls na Twitteru. "Svi u Europi iz ovoga moraju izvući lekcije", kazao je.
Austrija je relativno prosperitetna zemlja, no našla se u središtu rekordnog migrantskog vala koji je s Bliskog istoka zapljusnuo Europu, što je doprinijelo da se istopi naklonost javnosti prema dvjema dominantnim strankama na političkoj sceni nakon 2. svjetskog rata, socijaldemokratima i narodnjacima.
Provizorni rezultati u nedjelju, koji nisu uključivali glasovanje poštom, davali su Hoferu prednost od 51,9 posto u odnosu na Van der Bellena i njegovih 48,1 posto.
No SORA institut, koji prati izbore, najavio je da će glasove poštom vjerojatno dobiti Van der Bellen jer su to obično obrazovaniji birači. Ankete na sam dan izbora pokazale su da je 81 posto visoko obrazovanih birača glasalo za Van der Bellena, a 86 posto radnika za Hofera.
Izbori u Austriji, zemlji od 8,5 milijuna ljudi, uznemirili su čelnike diljem Europe, posebno u susjednoj Njemačkoj, gdje je u porastu nova antiimigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD).
U Francuskoj, Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen vodi u ispitivanju javnog mnijenja u utrci za predsjedničke izbore iduće godine. Istodobno, s druge strane Kanala, Britanska neovisna stranka (UKIP) vodi kampanju za izlazak Britanije iz Europske unije, o čemu će se odlučivati na referendumu 23. lipnja.
Hofer (45) je sebe opisao kao političara desnog centra i rekao biračima da ne vjeruju sugestijama drugih stranaka da će on biti opasan predsjednik.
No njegova stranka vuče korijene iz austrijske nacističke prošlosti, s kojom se zemlja nije suočila tako otvoreno kako je to napravila Njemačka.
Austrijski izbori: Pariz i Ljubljana "odahnuli" nakon poraza krajnje desnice
Francuska vlada je poručila da je "odahnula" nakon poraza kandidata krajnje desnice Norberta Hofera na predsjedničkim izborima u Austriji na kojima je tijesno pobijedio član stranke Zelenih Alexander Van der Bellen, a ovakav ishod izbora pozdravio je i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Nepunih godinu dana prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, francuska stranka krajnje desnice Nacionalna fronta, u stalnom usponu na biralištima, "čestitala" je pak Hoferu na "dobrom rezultatu" koji "nagovješćuje budući uspjeh".
Kao i Hofer, čelnica Nacionalne fronte Marine Le Pen u budućem uspjehu stranke računa na migrantsku krizu, rastući euroskepticizam i odbacivanje tradicionalne političke klase.
Pošto je Pariz prošlog tjedna izrazio zabrinutost zbog ishoda predsjedničkih izbora u Austriji, vlada je odahnula nakon objave rezultata drugog kruga u kojemu je Van der Bellen pobijedio s 50,3 posto glasova.
"Odahnuli smo kada smo vidjeli da su Austrijanci odbacili populizam i ekstremizam. Svi u Europi moraju izvući pouku iz toga", reagirao je francuski premijer Manuel Valls na Twitteru.
Francuski predsjednik Francois Hollande je pak izjavio da "srdačno" čestita Van der Bellenu i "raduje se suradnji s njim".
Francuska je među europskim zemljama u kojima je krajnja desnica najsnažnija. Manje od godinu dana prije francuskih predsjedničkih izbora, sve ankete predviđaju da će čelnica Nacionalne fronte Marine Le Pen proći u drugi krug.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec pozdravio je u ponedjeljak rezultat predsjedničkih izbora u Austriji.
On je rekao novinarima da je neočekivano velik broj glasova koje je na izborima dobio Hoffer posljedica europske migracijske krize jer je ta problematika bila u centru izborne kampanje u susjednoj državi. Dodao je kako je zadovoljan konačnim rezultatom izbora, ali da smatra kako se u Europi i u drugim državama mogu očekivani slični trendovi potpore javnosti radikalnim političkim opcijama jer migracijska kriza nije u cijelosti prevladana.
Slovenski politički analitičari u ponedjeljak su izrazili simpatije što je u konačnici na izborima u Austriji ipak pobijedio "kozmopolit" Van der Bellen, a ne Hoffer kojega nazivaju desničarskim populistom. Napominju da je politički trend u Austriji koji su pokazali predsjednički izbori ipak zabrinjavajući jer su na njima potpun neuspjeh doživjele dvije vodeće etablirane stranke desnog i lijevog centra, dok je ekstremna populistička desnica u porastu.
Hoffer je, navode znakovito slovenski analitičari, dobio najviše glasova i u pograničnoj austrijskoj pokrajini Koruškoj u kojoj žive austrijski Slovenci kojima Hofferova stranka nije nimalo naklonjena iako prema manjini više ne zastupa opasne stavove kao u vrijeme kad ih je vodio osnivač stranke pokojni Joerg Haider.
Austrijski predsjednik, kojemu mandat traje šest godina, ne sudjeluje u svakodnevnom upravljanju zemljom, ali ima važne ovlasti, pa tako može imenovati novog kancelara i raspustiti parlament. (Hina)
-
Užas u BerlinuTragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga
-
KaosVIDEO Snimke koje lede krv u žilama: Valovi visoki devet metara pogodili turistički raj
-
''Ulica ne trpi laž, a ni ja...''Naš pjevač o životu na ulicama Italije: ''Bio sam opljačkan, bio sam gladan, znao sam danima jesti samo kikiriki...''
