Je li se upravo organizacija iz Rusije trebala naći među nagrađenima za promicanje mira, na svečanoj ceremoniji zapitali su se i oni sami.
"Bez skromnosti kažem da smo učinili puno i postigli nemalo. Je li naš rad spriječio katastrofu 24. veljače? Taj strašan teret koji je pao na naša leđa taj dan postao je samo teži nakon što nam je uručena nagrada“, kazao je laureat Ian Račinski.
Ruske su vlasti prije nekoliko mjeseci ugasile nagrađenu udrugu za ljudska prava Memorial, koja više od 30 godina dokumentira ruske zločine iz prošlosti i sadašnjosti, a ti sadašnji za milijune Ukrajinaca znače granatiranje, mučenje, i logore, poručila je Voditeljica ukrajinskog Centra za građanske slobode Oleksandra Matvičuk.
"Ne morate biti Ukrajinci da biste podržali Ukrajinu. Dovoljno je samo biti čovjek", rekla je.
Primajući u subotu prestižnu nagradu u Oslu, ukrajinski, ruski i bjeloruski dobitnici Nobelove nagrade za mir pozvali su svijet da ne polaže oružje u "ludom i zločinačkom" ratu koji je u Ukrajini pokrenuo Vladimir Putin.
Dobitnici nagrade su tri osobe iz triju glavnih država sudionica sukoba: bjeloruski aktivist Ales Bjaljacki, koji se nalazi u bjeloruskom zatvoru, ruska nevladina organizacija 'Memorial', raspuštena po nalogu ruskog pravosuđa i ukrajinski Centar za građanske slobode (CCL).
Oni su nagrađeni Nobelom za mir za svoj angažman u korist "ljudskih prava, demokracije i mirnog suživota" protiv autoritarnih sila.
"Narod Ukrajine želi mir više nego itko drugi na svijetu", rekla je voditeljica Centra za građanske slobode (CCL), Oleksandra Matvijčuk. "No mir se u jednoj napadnutoj zemlji ne može postići polaganjem oružja. To ne bi bio mir, nego okupacija", rekla je.
Utemeljen 2007., CCL, kojemu je Matvijčuk na čelu, dokumentira ratne zločine što su ih u Ukrajini počinile ruske trupe: to su uništavanje stambenih zgrada, crkava, škola i bolnica, bombardiranje evakuacijskih koridora, prisilno raseljavanje stanovništva, mučenja, zločini.
U intervjuu AFP-u neposredno prije svečanosti dodjele nagrade Matvijčuk je rekla da je svoj govor pisala uz svijeću zbog bombaških napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
"U devet mjeseci ruske invazije CCL je, po njezinim riječima, izbrojao "više od 27.000 epizoda" ratnih zločina, a to je "samo vrh sante leda".
"Rat ljude pretvara u brojeve. Stoga sve žrtve ratnih zločina moraju imati ime", rekla je.
Putinove osvajačke ambicije
Matvijčuk je, glasom koji se zbog navale emocija povremeno gubio, održala govor u sibirskim ružama ukrašenoj Gradskoj vijećnici u Oslu.
Ponovno je pozvala na osnivanje međunarodnoga suda koji će suditi "Putinu, Lukašenku i ostalim ratnim zločincima".
Ruski dobitnik Nobela za mir, predsjednik Memorijala, Ian Račinski osudio je "osvajačke ambicije" naslijeđene iz SSSR-a koje "i danas cvatu".
"Rusija koju vodi Vladimir Putin izmijenila je povijesno značenje antifašističke borbe u korist vlastitih političkih interesa. Odsad je opiranje Rusiji ravno opiranju fašizmu", kazao je.
Manipuliranje informacijama rezultira "ideološkim opravdanjem lude agresije i zločinačkog rata protiv Ukrajine", rekao je, unatoč zabrani Moskve da javno kritizira invaziju.
Utemeljen 1989., Memorial je desetljećima radio na rasvjetljavanju zločina počinjenih pod Staljinovim totalitarnim režimom, kao i na očuvanju sjećanja na njegove žrtve, ali i na prikupljanju informacija o kršenju sloboda i prava u Rusiji.
U kontekstu gušenja opozicije i medija, nevladinu udrugu je krajem 2021. godine raspustio ruski pravosudni sustav, naredivši i zapljenu svega što se nalazilo u moskovskom uredu 7. listopada, upravo na dan kada su objavljeni dobitnici Nobela za mir.
"Danas je broj političkih zatvorenika u Rusiji veći od njihova ukupnog broja u cijelome Sovjetskom Savezu na početku razdoblja perestrojke 1980-ih", istaknuo je Račinski.
"Internacionala diktatura"
Treći nobelovac, Ales Bjaljacki, bjeloruski građanski aktivist i bivši zatvorenik, poznat po svome radu s nevladinom organizacijom, Centrom za ljudska prava 'Proljeće', u zatvoru je od srpnja 2021.
U iščekivanju suđenja na kojemu je suočen s kaznom zatvora u trajanju od dvanaest godina zbog "krijumčarenja" gotovine u korist bjeloruske oporbe, taj 60-godišnji aktivist nije smio poslati govor zahvale na današnju svečanost dodjele Nobelove nagrade.
Njegova predstavnica na ceremoniji, supruga Natalia Pintčuk morala se zadovoljiti izgovaranjem tek nekoliko njegovih riječi, posebice onih kojima poziva na ustanak protiv "internacionale diktatura."
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Cilj Rusije je u Ukrajini uvesti "vazalnu diktaturu, istu kao u današnjoj Bjelorusiji, gdje se ignorira glas potlačenog naroda, gdje postoje ruske vojne baze, gdje je ekonomska ovisnost golema, a posvuda je prisutna kulturna i jezična rusifikacija. Dobrota i istina ipak se moraju moći zaštititi” poručio je Bjaljacki preko svoje supruge.
U Stockholmu, gdje se u subotu dodjeljuju i ostale Nobelove nagrade (za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i ekonomiju), ove će godine na svečanosti sudjelovati čak 26 dobitnika.
Naime, zbog epidemije izazvane virusom COVID-19 laureati iz 2020. i 2021. nisu mogli otputovati u glavni grad Švedske da bi preuzeli svoje nagrade i ček na 10 milijuna kruna (oko 900.000 eura).
-
OBJAVIO MORHDošlo je do promjene rute Rafalea: Pogledajte koji grad su zaboravili
-
Iz minute u minutuGrmoja iznio ponudu DP-u, Tomašević ju glatko srušio. Pojavila se ideja tko bi mogao biti novi ministar branitelja?
-
Neočekivan napadUžas u vrtu: Ženu ugrizao poskok, primila je protuotrov pa je odvezena u bolnicu
