Dok su porezi, zdravstvena zaštita i ekonomija igrali ključnu ulogu u predizbornoj kampanji, pitanja nacionalne sigurnosti poput spora s Iranom oko razvoja nuklearnog programa i bliskoistočnog mira najvjerojatnije će biti u središtu intresa kada Obama uđe u Ovalni ured 20. siječnja iduće godine.
Pročitajte i ovo
>> Obama novi američki predsjednik!
>> Obama: 'Promjena stigla u Ameriku'
Jedan od vanjskopolitičkih prioriteta, prema očekivanjima analitičara, bit će i obnavljanje zategnutih odnosa s tradicionalnim saveznicima - europskim partnerima.
'Sljedeća administracija mora stalno ponavljati: pazite što ćete poželjeti jer biste to mogli i dobiti' kaže James Lindsay, bivši vanjskopolitički savjetnik jednog od Obaminih prethodnika Billa Clintona.
On pojašnjava da će 'novoizabrani predsjednik imati prepuni vanjskopolitički pretinac i pred njim će biti donošenje odluka od iznimnih posljedica za američku sigurnost'.
Novoizabrani predsjednik bit će pod pritiskom vanjskopolitičkih događaja i prije nego što za dva i pol mjeseca preuzme tu dužnost od Busha. Sadašnji američki predsjednik pozvao je svjetske lidere u Washington 15. studenoga na summit posvećen globalnoj ekonomskoj krizi. Iako je malo vjerojatno da će summitu nazočiti Obama, njegov će tim imati priliku za susrete sa stranim državnicima na rubu tog summita.
Obama je preuzeo niz vanjskopolitičkih stručnjaka iz vremena Clintonove administracije, a kao najizgledniji kandidati za državnog tajnika spominju se demokratski senator John Kerry ali i republikanac Chuck Hagel.
Obamin vanjskopolitički savjetnik Mark Lippert kazao je da su borba protiv terorizma, obračun s militantima duž pakistansko-afganistanke granice i uklanjanje Osame bin Ladena na vrhu prioriteta nacionalne sigurnosti.
Obama je najavio da će okončati američko ratovanje u Iraku i ojačati američku prisutnost u Afganistanu, a u kampanji je najavljivao i intenziviranje napora prema bliskoistočnom miru i obećao je potporu Izraelu.
Obama je tijekom kampanje kritizirao nespremnost Busheve administracije na izravne kontakte sa zemljama poput Irana ili Sirije tvrdeći da je to ograničavalo diplomatske opcije koje su na raspolaganju.
Obama se protivio i pozivima na izbacivanje Rusije iz elitnog ekonomskog kluba G8 kao odgovor na moskovski kolovoški upad u Gruziju, iako je rusku invaziju osudio.
